Портал за неговање веза
расејања и отаџбине
|

U Srbiji će do polovine ovog veka biti manje 1,4 miliona ljudi

17. новембар 2022. · Zdravko Elez

Projekcije pokazuju da će broj stanovnika Srbije do sredine 21. veka biti manji za 1,4 miliona ili jednu petinu, pokazuje Nacionalni izveštaj o ljudskom razvoju – Srbija 2022, saopštio je Populacioni fonda Ujedinjenih nacija (UNFPA).

Direktorka Regionalne kancelarije UNFPA za istočnu Evropu i centralnu Aziju Florens Bauer navela je da dalji rast svetske populacije, koja dostiže osam milijardi ljudi, ne sme da potisne u drugi plan potencijalno ozbiljne posledice sa kojima bi se države sa sve manjim brojem stanovnika mogle suočiti, ako ne razmisle o načinu na koji se bave demografskim promenama.

Kako je istaknuto, globalno gledano, rast stanovništva je značajno usporen i počeo je da se preokreće u sve većem broju država, većinom u centralnoj i istočnoj Evropi, gde su kombinacija migracija i niskih stopa fertiliteta uticale na smanjenje broja stanovnika.

Ukoliko se ova situacija ne reši, ukazano je da bi mogla bi da utiče na budući razvoj ekonomija, infrastrukture i društva u celini.

„U svojim odgovorima na smanjenje broja stanovnika, vlade imaju tendenciju da se fokusiraju na povećanje nataliteta i davanje finansijskih podsticaja ljudima da imaju više dece“, rekla je Bauer i naglasila da se u praksi pokazalo da ovakve mere ne funkcionišu.

Prema njenim rečima, ono što je potrebno je širok spektar mera koje ljudima olakšavaju da grade budućnost u svojoj državi, umesto da traže prilike na drugim mestima, kao i da imaju onoliko dece koliko žele.

Dodala je kako je potrebno udaljiti se od preteranog naglašavanja broja i percepcije pretnji i početi posmatranje demografskih promena kao prilika za izgradnju jačih i inkluzivnijih društava.

Podsetila je da veliki broj ljudi napušta svoje države da bi radili na nekim drugim mestima, stopa nataliteta je na niskom nivou, a istočna Evropa je bila prva svetska regija koja je doživela kontinuirani pad broja stanovnika tokom poslednjih decenija.

Trenutno se devet od deset država, u kojima se najbrže smanjuje broj stanovnika, nalaze u centralnoj i istočnoj Evropi.

„Naravno, brojevi su važni, ali preokupacija porastom i padom broja stanovnika može odvratiti pažnju od onoga što je zaista važno, a to je stvaranje društva u kojem ljudi žele da žive i zasnivaju porodice“, naglasila je Bauer.

Prema njenim rečima, dokazi sugerišu da će dobra kombinacija javnih politika najverovatnije napraviti razliku.

Jačanje inkluzije je takođe ključno za osposobljavanje država za demografske promene, a to uključuje uklanjanje barijera za žene, starije ljude, migrante i najmarginalizovanije grupe da u potpunosti doprinesu ekonomiji i javnom životu.

Podseća se da UNFPA podržava vlade kroz svoj Program demografske otpornosti u razvoju sveobuhvatnih politika za rešavanje demografskih promena zasnovanih na dokazima i ljudskim pravima.

Decenija demografske otpornosti pokrenuta je na Ministarskoj konferenciji „Oblikovanje demografske budućnosti Evrope“ u Sofiji, decembra 2021. godine, kako bi se podstakla akcija koja omogućava državama da napreduju u svetu ubrzanih demografskih promena.

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji