„Tamo daleko“ o srpskom herojstvu

Izložbu „Tamo daleko: 1918-2018“ , kojom se obeležava stogodišnjica pobede Srbije u Prvom svetskom ratu, koju su pripremili Valjevci Marinko Lugonja i Marko Kentera, videće i srpska dijaspora u Americi. Ovo svojevrsno i autentično svedočanstvo o junaštvu srpske vojske u Velikom ratu, biće prikazano u „Malim novinama“ u Vašingtonu 26. jula ove godine u saradnji sa Uredom verskog vaspitanja Istočne eparhije Srpske pravoslavne crkve i neprofitne organizacije „Art iksčeindž“, a toga dana na Beloj kući zavioriće se i srpska zastava.

-Tema izložbe nije nužno fenomen rata. Tema je ljudsko biće, ratnik, Srbin koji se bori u Velikom ratu i pobeđuje. Izabrano svedočenje, činjenice od interesa, anegdote, govori, pesme, citati i fotografije, koje smo sakupili u almanahu „Male novine“, obogaćene su i kolažom autentičnih scena iz Velikog rata. Prosečnom gledaocu, izložba će izazvati duh ovih prošlih vremena i većina gledalaca će se prvi put upoznati sa činjenicama koje su u mnogim pogledima jedinstvene i neobične – u najavi ove vizuelno-književne izložbe napisao je Marko Lugonja.
Za tekstove u „Malim novinama“ korišćeni su radovi Udruženja nosilaca medalja dodeljenih u znak povlačenja srpske vojske preko Albanije, „Slunski front ratnici govore“ Antonija Đurića i „Ratni album“ Andrea Popovića, koji predstavljaju klasičnu literaturu na temu i izvor autentičnog svedočenja o ovom slavnom i epskom dobu.

Izložba nema akademske ili naučne težnje, ali se trudi da oživi duh slave. Autori su pažljivo odabrali sadržaj koji je zasnovan na hronologiji relevantnih događaja i iskazu preživelih ratnika. Tekstualni delovi izložbe su na srpskom jeziku, ali gledaoci su u mogućnosti da pristupe prevodu na engleski tako što skeniraju odgovarajući kod svojim mobilnim tlefonima. Izložbu prati katalog, štampani uzorak godišnjeg almanaha i internet prezentacija, sa izuzetno zanimljivim informacijama koje nažalost nisu našle mesta u srpskim udžbenicima.
-Želimo da ih predočimo javnosti, da bismo doprineli sećanju na naše pretke – kaže Marinko Lugonja, predsednik Udruženja za negovanje tradicije i kulture valjevskog kraja. – Humanost koju su pokazali srpski vojnici u Velikom ratu, požrtvovanje za otadžbinu i porodicu, potvrdili su snagu naroda. Bio je to najslavniji period našeg postojanja.

Deo izložbe posvećen je horojskim povizima srpskih vojnika iz tog perioda, a u vezi sa Valjevom. Među njima je i priča o Mihailu Madžareviću, koji je zbog mnogobrojnih podviga i hrabrosti bio živa legenda srpske vojske. U toku borbi na Solunskom frontu, tokom bitke na Kajmakčalanu, dogodio se najblistaviji trenutak njegove vojničke karijere – osvajanje najvišeg vrha, Kučkovog kamena. Za tu akciju prestolonaslednik Aleksandar Karađorđević i francuski general Moris Saraj nagradili su ga svojim odlikovanjima – Ordenom Karađorđeve zvezde i Ordenom Legije časti. Marko Lugonja podseća da je više od 400 Valjevaca na grudima ponelo Karađorđevu zvezdu sa mačevima, kao najveće ratno odlikovanje Kraljevine Srbije. Kolubarska bitka i srpski vojnik tog vremena proučavaju se na svim visokim vojnim akademijama. Izložba „Malih novina“ pored Vašingtona trebalo bi da bude organizovana i Čikagu.
Ovaj tekst deo je projekta o srpskoj zajednici u Americi koji je pomogla Uprava za saradnju s dijsporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Vlade Srbije