Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Monodrama o Savi Mrkalju u Beču

11. maj 2024. · Tamo daleko

U Beču, u gradu u kojem je Sava Mrkalj proveo svoje poslednje godine života u sredu 15. maja 2024. godine biće izvedena monodrama koja priča o njegovom životu i djelu.

I to nije jedina simbolika sa glavnim gradom nekadašnje Monahije, čiji je podanik bio ovaj filog i pjesnik. Jednočasovna predstava u izvođenju glumca Dejana Stojakovića biće izvedena u kampusu Univerziteta u centru Beču u arealu bečke bolnice u kojoj je 1833. Mraklj umro.

I autorica djela koje nosi naziv „Slušaj kako govorim Sava Mrkalj“ je profesorica ovog univerziteta Gordana Ilić Marković. Ona je u najavi napisala da je Mrkalj „ceo svoj život posvetio sticanju znanja, pisanju i nadasve srpskom pismu i jeziku“ ističući da je monodrama „priča o umnom čoveku i proganjanom učenjaku“.

dejan stojakovic
Glumac Dejan Stojaković u liku Save Mrkalja/fotografija: Privatna arhiva

Ova monodrama do sada je igrana među pripadnicima srpske zajednice u nekoliko mjesta u Hrvatskoj uključujući i Karlovac nedaleko od kojeg je, u selu Sjeničak, Sava Mrkalj rođen 1783. godine. Takođe je najavljena i premijera u Srbiji za poslednji dan maja u Kragujevcu.

Da podsjetimo, Sava Mrkalj je bio među prvim reformatorima srpske ćirilice, koju je sa 46 slova, sveo na 29, od kojih je 25 slova u upotrebi u današnjoj srpskoj azbuci. U svom djelu „Salo debeloga jera libo azbukoprotres“ štampanom u Pešti 1810. godine zalagao za reformu tadašnjeg pravopisa i tražio primjenu fonetskog pisma baziranog na narodnom jeziku i pravilima „za jedan glas samo jedan znak“ i „piši kako govoriš“.

Ovim idejama uticao je na Vuka Karadžića koji je u Pismenici 1814. godine upotrebljujući Mrkaljevu azbuku napisao:

“Ja sada ovdje, imajući za namjerenje uspjeh srpskoga knjižestva, ne mogu druge azbuke upotrebiti nego Merkailovu, jerbo za srpski jezik lakša i čistija ne može biti od ove”.

Mrkalj je bio i pjesnik i smatra se začetnikom jamba u srpskoj poeziji. Najmanje tri njegove pjesama uvrštene su u antologije srpskog pjesništva.

Izvor: Banija onlajn/Svetozar Dančuo

Komentari

Vaše mišljenje nam je važno. Ostavite komentar i uključite se u razgovor.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →