Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Teslin i Pupinov narod u zemlji Ujka Sema

14. decembar 2018. · Tamo daleko

Фотографија корисника Ненад ЦвјетковићSERIJA PORTALA „TAMO DALEKO: SRBI U AMERICI, S POSEBNIM AKCENTOM NA FLORIDU (1)

Piše: Nenad Cvjetković

Ne zna se koliko tačno živi danas Srba u Americi i bez sveobuhvatnog popisa teško da ćemo ikada saznati. Prema zvaničnoj statisitci u SAD ima samo oko 100.000 američkih građana srpske nacionalnosti, ali nema nikakve dileme da nas je znatno više. Procene se kreću od 800.000 do čak milion, a samo u Čikagu oko 300.000.

Portal „Tamo daleko“ pokušaće da da mali doprinos spoznaji o srpskoj zajednici u zemlji Ujka Sema u okviru projekta pod nazivom „Srpske crkve i zajednica u Americi, s posebnim akcentom na hramove i Srbe na Floridi“.  Zašto Florida? Zato što poslednjih decenija, a naročito poslenjih godina, naši ljudi u ovom malom kutku Amerike sve više nalaze svoju obećanu zemlju i iz hladnih severnih delova Amerike i Kanade dolaze ovde da žive i rade i sviju svoje porodično gnezdo.

Florida se nalazi u jugoistočnom delu Amerike. Prostire se na površini nešto većoj od 170 000 kilometara, a po popisu iz 2011. godine ima 19 miliona stanovnika. Ilustracije radi po površini je nešto manja od bivše Jugoslavije, a broji gotovo isto stanovnika kao i SFRJ. Među njima živi više od 50 000 Srba, a ima procena, koje nisu bez osnova da ovaj deo SAD nastanjuje čak 100 000 američkih građana srpske nacionalnosti. Na žalost među njima je i jedan deo koji se potpuno asimilovao i zaboravio svoje korene. Ipak, većina njih su izgradili ili grade svoje hramove, organizuju nedeljne škole za decu, formiraju klubove, kulturno-umetnička društva, organizuju svoje festivale, donatorske večeri i razno-razna druženja i okupljanja na kojima čuvaju običaje, veru i tradiciju otadžbine.

Tesla Sarony.jpg
Nikola Tesla
Mihajlo Pupin.jpg
Mihajlo Pupin
Fisher George.jpg
Đorđe Šagić

Pre nego što se detaljnije pozabavimo srpskom zajednicom na Floridi ukratko ćemo dati istorijski pregled dolaska Srba u Ameriku pre više od dva veka do današnjih dana. Poznati beogradski publicista Marko Lopušina, jedan od najboljih, ako ne i najbolji poznavalac dijaspore, sproveo je obimno istraživanje o Srbima u Americi i ustanovio da su Srbi pre dve stotine godina počeli da „osvajaju zemlju koju su belci oteli od Indijanaca“.

Prvi Srbin koji je kročio na američko tlo (1814. godine) bio je Vojvođanin Đorđe Šagić, koji je u Americi bio poznat kao Džordž Fišer o kome smo na portalu „Tamo daleko“ u saradnji sa „Azbučnikom identiteta“ dali posebnu priču. Naši ljudi preko velike bare odlazili su u više talasa, prvi je bio početkom 19. veka i trajao je sve do Prvog svetskog rata. Veruje se da je tada Ameriku naselilo oko 150.000 Srba, uglavnom u južne države SAD, Novi Meksiko, Teksas i Luizijana, potom se nastanjuju i u Kaliforniju i ti prvi pioniri dolaze i u zapadne gradove Los Anđeles i San Francisko.

„U Ameriku su prvo odlazili bokeljski mornari, srpski misionari i avanturisti, brdska sirotinja sa Balkana, seljaci i radnici“, navodi Lopušina. „Malo ko od tih Srba doseljenika, koji se šire i prema kontinenatalnom delu ka Nevadi, Juti, Montani, Arizoni i Pensilvaniji, je uspeo da ostvari priželjkivani san, obogati se i vrati kući, jer su uglavnom okopavali njive, kopali rudarske jame i sopstvene grobove. Razočarani Srbi tada su ispevali i pesmu u kojoj je ta daleka Amerika – ljudska čemerika“.

Spomenik Karlu Maldenu u Beogradu (foto: beograd.rs)
PROSLAVIO AMERIKU ALI I OTADžBINU: Spomenik Karlu Maldenu u Beogradu

Početkom 20. veka zabeležen je novi talas srpskih doseljenika u Ameriku, koji su privučeni ubrzanim ekonomskim razvojem, ali ovoga puta najviše ih je došlo u industrijski centar Geru kod Čikaga. Ipak, ovaj talas naših ljudi nije bio toliko masovan zbog strogih kvota doseljavanja u Ameriku u to vreme.

Lopušina beleži da zbog ratnih događanja na Balkanu i brige za otadžbinu američki Srbi formiraju prvu nacionalnu političku organizaciju Srpsku narodnu odbranu (SNO).

Krajem Drugogog svetkog rata počeo je treći talas useljavanja Srba u Ameriku, koji je trajao pune dve decenije. Za to vreme preko velike bare u Čikaški basen i Kaliforniju došlo je oko 250 000 ljudi, ratnih zarobljenika, izbeglica, protivnika komunizma, kojima je dodeljivan status političkih emigranata. Tako je Čikao postao centar srpske emigracije u kome je bilo i sedište srpske crkve i SNO, u Pitsburgu je postojao Srpski narodni savez, dok je u Njujorku delovalo Udruženje boraca Jugoslovenske kraljevske vojske. Bilo je to vreme izuzetno jake srpske zajednice u Americi, koja je podigla oko stotinjak hramova.

Резултат слика за српске цркве у америци
SRBI SU U AMERICI PODIGLI OKO STOTINU HRAMOVA: Velelepna crkva Svetog Lazara u Detroitu

Raspadom Jugoslavije početkom devedesetih godina prošlog veka i pored besomučne satanizacije srpskog naroda prema Americi je krenuio i četvrti veliki talas srpskih doseljenika među kojima su bili vojni begunci, izbeglice, a pre svega stručnjaci i mlada srpska inteligencija. Valja pomenuti da je upravo zbog medijskog rata protiv našeg naroda krajem 1990. godine formirana u Klivlendu nova srpska politička organizacija, Kongres srpskog ujedinjenja (KSU).

Talas iseljavanja posebno mladih iz otadžbine prema zapaddnoj Evropi, ali i prema Americi traje i do današnjih dana, pa se tako došlo i do prilično realne procene da danas u Americi živi i do milion Srba, koji u ovoj velikoj zemlji, kako primećuje Marko Lopušina, imaju status „male etničke zajednice“. Neki su se, nažalost, trajno utopili u američko društvo i gotovo zaboravili svoje korene, ali ipak većina je sačuvala svoj nacionalni identitet zahvaljujući, pre svega, delovanju Srpske pravoslavne crkve.

U ovom kratkom pregledu, a pre detaljnijeg prikaza sprske zajednice na Floridi, pomenućemo neke od znamenitih Srba koji su postali deo istorije Sjedinjenih Država. U prvom redu to su velikani Nikola Tesla i Mihajlo Pupin, a odmah njima uz rame i gore pomenuti Đorđe Šagić, jedna izuzetna ličnost, borac za nezavisnost Teksasa, čiji je kult, kako nam je rekao reditelj Petar Savić, koji se ovde školovao, u ovoj saveznoj američkoj državi posebno izražen, naročito u Galvastonu gde mu je podignut i spomenik.

Evo još nekih imena, koja su ostavila snažan pečat u američkom društvu: episkopi Dabović i Mardarije, vladika Nikolaj Velimirović, patriota Mihajlo Dačić, pesnik Jovan Dučić, četnički vojvoda Momčilo Đujić, oskarovac Karl Malden (Mladen Sekulović), pisci Vilijam Jovanović, Stiv Tešić, Čarls Simić, političari Majk Stepović, Helen Delić Bentli, Miroslav Đorđević, slikari Sava Rakočević i Arso Jovanović, naučnik Bogan Maglić, košarkaš Vlade Divac i plivač Milorad Čavić i mnogi mnogi drugi.

ŽENA SVETSKOG GLASA: Gordana Vunjak Novaković

Ovaj kratki pregled uspešnih Srba u Americi bio bi nepotpun bez imena pet Srpkinja o kojima je portal „Tamo daleko“ pisao, a koje i danas plene svojim znanjem i stručnošću. Reč je o dr Gordani Vunjak Novaković, profesoru biomedicinskog inženjeringa na Kolumbija univerzitetu, ženi koja se smatra pionirom u inženjeringu funkcionalnog ljudskog tkiva za upotrebu u regenerativnoj medicini. Njeno istraživanje dovelo je do razvoja novih biomaterijala za rekonstrukciju lica. Tu su i Svetlana Mojsov koja uživa sve počasti Rokfeler univerziteta,  Jelena Mekvilijams, koju je Tramp lično imenovao za šefa depozitnog osiguranja, Jelena Kovačević i Jasmina Boulanger.

Srbi su Americi dali su pet oskarovaca, trojicu vlasnika Pulicerove nagrade, više kongresmena, guvernera, na stotine vrhunskih profesora, lekara, reditelja, glumaca, muzičara, sportista, više hiljada studenata, među kojima se kriju nove Tesle i Pupini….

GINULI ZA OTADžBINU: Srpski dobrovoljci iz Amerike došli su 1914. godine da brane Srbiju (naslovna fotografija)

SUTRA: Prvi srpski „pioniri“ na Floridi

*Realizaciju ovog projekta pomogla je i podržala Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Vlade Srbije

 

 

 

 

 

Komentari

Vaše mišljenje nam je važno. Ostavite komentar i uključite se u razgovor.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →