Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Srbi „okupirali“ Tampa zaliv

15. decembar 2018. · Tamo daleko
TAMPA ZALIV: Ovde živi najviše Srba na Floridi

Фотографија корисника Ненад ЦвјетковићSERIJA PORTALA „TAMO DALEKO: FLORIDA (2)

Piše: Nenad Cvjetković

Florida, veliko južno poluostrvo SAD, okruženo sa tri strane morem, bilo je pre jednog veka prekriveno močvarama i naseljeno domorocima, Indijancima iz plemena Seminole . Otkrili su ga početkom 16.veka španski istraživači, pa je sve do 1819. bilo pod upravom Madrida. Florida je otkupljena od Španaca 1845. godine i pretvorena u veliko poljoprivredno dobro.

Фотографија корисника Dragan Izvorinka Zaric
DA SE ZNA: Nastavlja tradaiciju predaka
UDARIO TEMELJE CRKVI U SENT PETERRSBURGU: Branko Pekić

Otvaranje rudnika fosfata ubrzalo je proces migracija stanovništva prema jugu. Među tim pionirima bilo je oko 200 radnika srpskog porekla. Prijatna klima, dosta sunčanih dana u godini, plansko ulaganje u turizam i hotelijerstvo pretvorilo je ovaj deo Amerike u mesto za dobar i prijatan život.

Srbi su nastavili da se doseljavaju iz severnih delova uglavnom kao penzioneri, ali je bio i onih, kao na primer, porodice Zorana i Radmile Gavrilović, Gorana Dragoslavića, Živane i Radeta Erića, koji su oprobali da se dokažu u hotelijerstvu, ubacijući u jelovnik i srpska jela, pre svega sarmu i paljulj. Srbi su se prilikom doseljavanja koncentrisali u nekoliko oblasti. Pre svega u Tampa zalivu, naselivši tri povezana grada, Tampu, Klirvoter i Sent Petersburg, gde ih je i danas najviše.

Druga destinacija bila je Majami, treća Nort Port, četvrta Orlando, i peta Džeksonvil na severoistoku Floride. Opstanku i jačanju srpskih zajednica u pomenutim mestima najviše je doprinela Crkva. Tamo gde nije bilo Crkve ni vere, srpske zajednice su bile privremene i kratkotrajne. Pojedinci i porodice koje nisu bile naslonjeni na crkvu, vrlo brzo su se utapale u sredinu i gubile vezu sa svojim korenima.

Фотографија корисника Dragan Izvorinka Zaric
LEPOTA U SRPSKIM NOŠNJAMA: Sa nedavnog obeležavanja šest decenija Kola srpskih sestara

Tako je u Sent Petersburgu crkveno organizovanje i sabiranje Srba vezano za Branka Pekića, porodicu Rade i Ljubice Peleš, Nensi Čolaković, arhitektu Vlastimira Đorđevića, Milana Lukača, i protojereja-stavrofora Nikolu Sekulića. Crkveno-školska opština je osnovana 1962. godine, kada je udaren čvrst temelj dugotrajanom opstanku Srba u ovom delu Tampa zaliva. Ubrzo potom kupljeno je zemljište na kome je 1969. godine izgrađena crkvena Dvorana, a u leto 1977. godine osveštan krst i postavljen kamen temeljac za izgradnju hrama „Sveti Sava“. Sve do dovršetka hrama, 4. novembra 1978. godine, bogosluženja su obavljana u dvorani, koja je imala višestruku ulogu kultruno-zabavnog okupljanja i zabave.

OSNIVAČI CRKVE U KLIRVOTERU: Anđa i Uroš Miskin

Dolaskom prognanih Srba sa područja Bosne i Hrvatske, bivših jugoslovesnkih republika, Sentpetersburška parohija je početkom ovog veka ojačana i omasovljena. Danas je ospslužuje sveštenik Dragan Zarić, rodom iz Čelinca, okuplja oko 500 aktivnih domaćinstava većinom rodom sa područja opština Zenica i Visoko. U kulturnom životu Srba i negovanju običaja i tradicije veliki doprinos daje i najorganizovanije folklorno društvo „Srpski biser“.

Grad Klirvoter je spojen sa Sent Petersburgom. Izmeću njih praktično nema granice. I u ovaj grad, poznat po lepim morskim plažama, Srbi su stigli početkom šezdesetih godina. Došlo je nekoliko porodica da tu provoede svoje penzionerske dane…

U proleće 1967. godine u kući porodice Karan održana je Skupština i osnovana crkveno-školska opština „Sveti Ćorđe“. Osnivanje i registrovanje klirvoterske parohije vezano je za ime prote Jovana i protinica Jelisavke Marčetić, te hercegovačkih porodica Bošković i Miskin. Oni su udarili temelje Crkveno-školske opštine, da im potomci imaju gde zapaliti sveću za pokoj duše, da se oni koji kasnije dođu ne izgube u veri, vremenu i prostoru. Mada malobrojni, koriste povoljnu šansu i uspevaju da kupe pet ari zemlje, gde je 1982. godine izgrađena crkvena dvorana, koja je privremeno služila kao bogomolja. Nisu imali stalnog sveštenika.

OVAKO JE POČELO: Izgradnja crkvene dvorane

U kupovini zemljišta i izgradnji crkvene dvorane učestvovale su porodice: Marčetić, Bošković, Miskin, Simić, Đukić, Sedlar, Starčević, Sladić, Žugić, Erić, Eder, Kukić, Poznanović, Milić, Anević, Stamenković,Stojković, Fišer i Mitrović. Porodice Đurišić i Radulović su pripremale prosforu, a ikonostas u crkvenoj Dvorani je ukrašen ikonama koje su donirale porodice Kanački, Svanson, Janković i Mitrović. Milan Kanački je po struci bio arhitekta i ostavio je pečat u graditeljstvu ovog dela Floride.

Od 1984. godine ovde se organizuje četvorodnevni Golf turnir (Golf tournament), koji okuplja takmičare, većinom srpskog porekla, pristigle iz Kanade i severne Amerike. Ovaj turnir je bio lep izvor prihoda za crkveni budžet i praktično je održavao rad parohije. Početkom 1993. godine parohija u Klorvoteru dobija stalnog sveštenika, Milana Krstića, koji je došao iz Sekuriča, Srbije. Godine 1995. izgrađena je lepa ograda oko velikog crkvenog imanja, formiran Fudlaski klub „Ujedinjeni Srbi Tampa Bej“ (United Serbs of Tampa Bay) i organizovana prva trodnevna novembarska manifestacija „Srpski dan“, koja će postati tradicionalna. Početkom 1997. godine počinju dogovori o izgradnji crkve, a osvećenje zemljišta i postavljanje krsta na mestu gde će biti Sveti presto obavljeni su 1999. godine.

IZGRADNJA CRKVE: Radovi u Klirvoteru trajali su pet godina

Tokom 1998. i narednih godina na ovo područje pristižu obeskućene srpske porodice prognane iz ratom zahvaćenih Bosne i Hrvatske, što je osnažilo parohiju. Radovi na novom hramu „Svetog Đorđa“ počinju polovinom 2000. godine, kopanjem temelja, da bi ga u martu 2005. godine osveštao nadležni vladika Longin. Kumovi osvećenja su bili Zoran Milić, predsednik Crkvenog odbora, i njegova supruga Dobrinka, dugogodišnja predsednica Kola srpskih sestara. Oni su inače vlasnici kompanije za izradu i ugradnju kuhinjskih elemenata i nameštaja, sa sedištem u Sent Petersburgu.

U izgradnji hrama „Svetog Đorća“ učestvovale su porodice: Miskin, Milić, Kovač, Bojković, Mulin, Gavrilović,Pistolić, Mitrović, Jovanović, Janković, Svanson, Žugić, Nikolić, Krstić, Todorović,Petrović, Mihajlović, Feri, Stojković, Balić, Načić, Vučićević…

POZIVNICA: Crkva Svetog Đorđa u Klirvoteru uoči osvećenja 2005. godine
JEDAN OD OSNIVAČA CRKVE: Vladimir Bošković

U jesen 2010. godine u ovoj parohiji je otvorena Crkvene nedeljna škola sa 40 đaka, koja će postati jedna od najjačih škola na području SAD. Naredne godine je obnovljena Folklorna grupa “Đuđevak“. Polovinom septembra 2017. godine obeležano je pola veka od osnivanja parohije, a tim povodom je odštampana vredna dvojezična spomen-knjiga „Spomenica“, na 326 strana, sa 450 fotografija. U 2017. godini, na prostranom crkvenom imanju, sagrađen je Parohijski dom za sveštenika i porodicu. U parohiji danas službuje protojerej Milan Jovanović, a okuplja oko 400 domaćinstava.

SUTRA: Vaskrs srpske vere i u Majamiju

JUBILEJ ZA PONOS:  Prepun hram u Sent Petersburgu na obeležavanju godišnjice šest decenija Kola srpskih sestara (naslovna fotografija)

 

*Realizaciju ovog projekta pomogla je i podržala Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Vlade Srbije

 

 

Komentari

Vaše mišljenje nam je važno. Ostavite komentar i uključite se u razgovor.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →