Povezivanje srpskih i slovenačkih opština

Ponovno je pokrenuta uspešna novinarske inicijative dva vrsna novinara Božidara Drinića, urednika iz Zrenjanina i Rada Bakračevića, urednika iz Maribora o povezivanju agrara dve države
Političke promene u Srbiji posle izbora oživela je staru inicijativu dvojice novinara Božidara Drinića i Rada Bakračevića, urednika Poljoprivrednog magazina „Agrar“ iz Zrenjanina i časopisa „Štajerske novosti” iz Maribora o daljem povezivanju agrara Srbije i Slovenije zemlje.
Ova uspešno započeta akcija pre nesto više od jedne decenije, rezultirala je izvanrednim spajanjima slovenačkih i srpskih lokalnih samouprava okrenutih agrarnoj proizvodnji i prehramebeno prerađivačkoj industriji.
– Sve je počelo od ocene najodgovornijih predstavnika državnih institucija i organa Republike Srbije i Republike Slovenije da su „odnosi dve zemlje u politici i u ekonomiji, na najvišem nivou, bez značajnih otvorenih pitanja”. Dodatan motiv pružila je i konstatacija da “Slovenija brojnim inicijativama snažno podržava napore Srbije na njenom putu evrointegracija, a sve u cilju obezbeđenja stabilnosti i ekonomskog prosperiteta Regiona” – objašnjava Rade Bakračević, Kraljevlanin iz Maribora, vodeća ličnost Srpske zajednice u Mariboru i Štejerskoj.

Naime, krajem 2015. godine, Rade Bakračević i Božidar Drinić, generalni menadžeri medijskih firmi, počeli su sveobuhvatnu realizaciju impresivnog projekta “Privredno i opšte društveno povezivanje lokalnih samouprava Srbije i Slovenije”. Ohrabreni zajedničkim jedinstvenim stavom Vlada dve prijateljske zemlje, ovi poslenici pisane reči su započeli obimne aktivnosti na konkretnom i detaljnom izboru, iznalaženju, opštinskih sredina u obema zemljama, sličnih privrednih karakteristika.
Ključni segment takvog poimanja celokupne ideje usmerili su i na potvrđivanju, poslovnom registrovanju i potpisu dokumenta – Povelje o namerama saradnje medju opstinama, kako bi se ozvaničila odlučnost u realizaciji politike približavanja dva naroda, ne samo na lokalnom nivou.
Pomurje i Vojvodina
Uverenje da je takvo široko povezivanje najpre moguće na osnovama, projektovane agrarne politike, pratila je procena da sveobuhvatnu saradnju treba usmeriti na sredine u kojima je prehrambeno prerađivačka industrija nosilac ekonomskih aktivnosti. Bio je to i osnovni razlog za odabir opština iz agro privrednih krajeva – Regije Pomurje u Republici Sloveniji i Pokrajine Vojvodine u Republici Srbiji. Prema temeljnoj zamisli valjalo je povezati po dve opštine s obe strane, čiji bi predsednici, odnosno župani zvaničnim potpisima, administrativnim overama i validnim registarskim upisima ozvaničili započetu saradnju žitelja tih sredina.
-Polazeći od stava da “Slovenija bezpogovorno nastavlja sa nuđenjem podrške i pomoći svojih eksperata i u realizaciji srpskih inicijativa, zatim da je moguće evidentno pokretanje zajedničkih projekata i razvojnih planova, povećanje uloga slovenačkog kapitala u Srbiji i obratno, kao i rast međusobnih trgovinskih poslova, nas dvojica smo poseban akcent te saradnje fokusirali na povezivanje neposrednih činilaca u poljoprivredi, primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, na saradnji poljoprivrednih instituta i prehrambeno prerađivačkog sadržaja. S druge strane to je otvorilo i mogućnosti uzajamnog prezentovanja dostignuća raznih institucija, udruženja i društava kulturnog, obrazovnog, sportskog života – ističu Drinić i Bakračević.

Svečanosti potpisivanja Povelja (uvek po dve opštine, odnosno komune) odvijale su se isključivo u Republici Sloveniji, tačnije u organizacijama dotičnih slovenačkih županija, domaćina susretanja. Sve to su neposredno pratili najuspešniji poljoprivredni proizvođači, agro stručnjaci brojnih ratarsko voćarskih i veterinarskih instituta, organizatori agro proizvodnje, samostalni nosioci poljoprivrednih gazdinstava, komorskog sistema i prometnih firmi, iz dotične srpske opštine.
Potpisivanju povelja u slovenačkim mestima prisustvovalo je od početka ove jedinstvene aktivnosti preko 1.500 odabranih agro srpskih poslenika. Tokom, najčešće trodnevnih poseta, slovenački domaćini su gostima obezbeđivali posete najuzornijim agro kmetijama i firmama u svojim sredinama, dok su sa velikim odobravanjem u ovakvim akcijama učestvovali voditelji tamošnjih zemljoradničkih zadruga i saveza, predstavnici agrarnih i privrednih komora slovenačkih regija, Maribora, Murske Sobote, Ptuja i Celja.
Svemu je prethodio i svojevrsni seminar koji su za poslenike agrarne privrede organizovali 2015. godine u Radencima “Stajerske novice “ i “Agrar”. Sektori agrara privrednih komora Beograda i Autonomne Pokrajine Vojvodine su predstavili potencijale srpskih poljoprivrednika dok su odgovorni predstavnici slovenackih institucija (poslovno vezu za agrarna zbivanja) obrazlagali otvorene projekte i vidove saradnje i sveukupne pomoći i podrške. Preko 150 prisutnih srpskih poljoprivrednika iskazalo je vidno interesovanje za saradnju i čvršće povezivanje sa slovenačkim kolegama.
Planovi povezivanja i Povelja

Neophodno je istaći da su “Štajerske novice” i “Agrar pres” – izražavajući nepodeljeno saglasje i uvažavajući utvrđenu politiku Vlade Republike Srbije usmerenu na uspostavljanje sveobuhvatne saradnje i stvaranju temeljnih osnova privrednog povezivanja sa relevantnim subjektima zemalja Regiona, članicama Evropske Unije, – ostvarile gotovo Ginisov rekord. Uspeh je utoliko značajniji ako se zna da je odlučna, više nego uspešna aktivnost na uspostavljanju novih veza između srpskih i lokalnih samouprava Republike Slovenije, ostvarena na obostrano zadovoljstvo i političkog i privrednog dela povezanih strana.
-Prvu Povelju, koja je dala podstrek i širom otvorila vrata takvog poslovnog povezivanja potpisali su u Radencima 2015. godine tadašnji župan Občine Janez Rihtarič sa predsednikom opštine Nova Crnja. Potom su, kasnije, usledile posete i razgovori, uz svečanost potpisivanja Povelja, predstavnika Novog Kneževca sa občinom Beltinci. Povelju su, zatim, potpisali i predstavnici opštine Čoka i Črenšovci, Vrbasa i Moravskih Toplica, Srbobrana i Grada, Iriga i Ormoža, Kovina i Cankove, Bečeja i Murske Sobote, Veržeja i Sečnja, Odžaka i Cerkvenjaka i Petrovca na Mlavi sa komunom Petanjci – nabraja nam Rade Bakračević, slovenački Srbin i novinar.
Sprovodeći osnovnu zamisao povezivanja i učvršćivanja saradnje na svim nivoima društvenih zbivanja, naznačene ove dve novinske asocijacije su 2018. godine organizovale u Sloveniji (Murska Sobota – Maribor – Radenci) trodnevne susrete pod nazivom “Žene Banatske”. Na njima su učestvovale, između pedesetak srpskih aktivistkinja, predsednice pojedinih opština Banata, narodne poslanice pokrajinskog i republičkog parlamenta, poslanice parlamentarne skupštine Saveta Evrope iz Banata, kao i niz predstavnica tradicionalnih udruženja koje okupljaju žensku populaciju.
Sa slovenačke strane su bili aktivisti evropskih skupština, regionalnih i lokalnih skupština. Opredeljenje za dalji nastavak ovakvih plodotvornih delovanja (organizovanjem trodnevnih stručnih savetovanja i posetama značajnim privrednim subjektima u Sloveniji) bazirano je na sagledavanju i primeni slovenačkih primera dobre prakse – ukazivanju na modalitete i načine udruživanja, povezivanja slovenačkih agroprivrednika i prenošenju i primeni tih saznanja u srpsku praksu).
-Takođe se očekuje da će i nadalje moderatori simpozijuma biti relevantni slovenački programsko ekspertski stručnjaci i privrednici. „Štajerske novice“ i „Agrar pres“, svoje opredeljenje o čvstom povezivanju dva naroda potvrdili su i organizovanjem susreta slovenačkih i srpskih korisnika učeničkih školskih domova i polaznika ekonomskih i ugostiteljskih obrazovnih ustanova. Takva saradnja rezultirala je i trodnevnom posetom učenika Srednje škole za ugostiteljstvo i turizam iz Radenaca i istorodnih škola iz Subotice, Zrenjanina, Kikinde i Vršca – otkriva nam Rade Bakračević.
Srpski vitezovi

Smatrajući da se ovim aktivnostima na najbolji način pokazuje nivo opredeljenja i podrške Vladi Republike Srbije i Vladi Republike Slovenije, Bakračević i Drinić sa svojim saradnicima odlučni su da naredne slične primere povezivanja lokalnih samouprava, (a sve u cilju regionalnog razvoja) sprovode kao deo ukupnih programskih celina resornih ministarstava vlada dveju zemalja.
Ovakav stav zauzet je i na prihvatanju razmišljanja državnih organa o neophodnosti nove strategije regionalnog razvoja kojoj se treba posvetiti u narednom razdoblju, uz formiranje nacionalnog saveta za regioni razvoj.
Urednik Božidar Drinić je poznati vojvođanski novinar. Njegova novinarska karijera je bogata. Učestvovao je u osnivanju Radio Zrenjanina, gde je radio od 1979. do 1996. godine. Prešao je u dnevni list „Borba“, gde je osnovao specijalni poljoprivredni dodatak „Agrar“, dvonedeljnik na 16 strana.
Sa Zadružnim savezom Vojvodine pokrenuo je 2005. časopis „Agrar – Magazin zemljoradničkog zadrugarstva i dobrih domaćina“. Bio je direktor i glavni i odgovorni urednik ovog časopisa sve do odlaska u penziju 2018. Godine, ali je ostao aktivan kao novinar i aktivista u poljoprivredi I srpskoj dijaspori..
Rade Radoslav Bakračević je inženjer metalurgije, srpski novinar, urednik, publicista, kulturni i društveni aktivista Srba iz Maribora i u Sloveniji. Rođen je 24. juna 1939. godine u Raški, a poreklom i životnim vezama vezan je i za Kraljevo. U Sloveniju se preselio 1965. godine.kao predstavnik fabrike “Magnohrom” i ostao.
Imao je Bakračević vlastitu firmu u deželi i bavio se turizmom, Već pola veka je jedan od uglednih Srba i patriota, koji je zaslužan za prijateljsu saradnju Maribora i Kraljeva, Mraibora i Novog Sada, Maribora i Smedereva.
Pobratimi su i gradovi Beograd, Šabac i Celje, Lekovac i Novo Mesto, Užice i Ljutomer, Čajetina i Nazarje, Zrenjanin i Kamnik, Ćurpija i Celje.
Da je svestrana, nesebična aktivnost Rada Bakračevića i Božidara Drinića, dvojice poslenika pisane reči široko prepoznata potvrđuje i svedoči respektabilna nagrada „Povelja Matice iseljenika“ koju su na prigodnoj svečanosti u Beogradu primili od predsednika Miodraga Jakšića.
Za velike pozitivne aktivnosti Rada Bakračevića i Božidara Drinića ova dva vrsna novinara Upravni odbor Istorijsko kulturnog centra „Srpska kruna“ iz Kragujevca proglasio je za srpske vitezove.
Naslovna fotografija: Rade Bakračević sa Poveljim u Matici iseljenika u Beogradu