Slovenci ne vraćaju imovinu SPC

Srpske parohije u Celju i Mariboru godinama biju bitku za povraćaj imovine Srpske crkve u ovim gradovima u Sloveniji. SPC potražuje oko 3.000 kvadrata oduzetih posle Drugog svetskog rata, a za to vreme srpski vernici i sveštenici decenijama nemaju odgovarajući prostor za bogosluženja.

Dok slovenačko ministarstvo spoljnih poslova uporno poslednjigh godina traži povraćaj više od 300 umetničkih dela i istorijskih predmeta, zvaničknih rezidencija i državnih ustanova i ne pomišlja da Srpskoj crkvi reši status i vrati imovinu. Samo u celjskoj i mariborskoj parohiji, srpskoj crkvi pripada više od 3.000 pomenutih kvadrata, a osim toga, otuđene su i ikone, dela Uroša Predića, koje se danas nalaze u Celjskom muzeju.
Kako se još ranije požalio Milan Duduković, sveštenik celjske parohije, sa nadležnima u slovenačkim institucijama bezuspešno pregovara još od 2003. godine. Deceniju i po, nadležnost i odgovornost prebacuje se sa države na opštinu i sa opštine na državu.
-Srpska pravoslavna crkva u Celju, posvećena spaljivanju moštiju Svetog Save, izgrađena je 1932. godine, a po naređenju Hitlera, do temelja je porušena 1941. – podsetio je ovaj sveštenik. – Parohija je ponovo uspostavljena 1979. godine. Četiri godine kasnije, crkvena opština Celje uputila je Verskoj komisiji molbu za povrat zemljišta, ali odgovor je bio negativan.

Obraćali su se potom 1986. tadašnjim socijalističkim vlastima, odgovora nije bilo, a zatim i Komisiji za odnose sa verskim zajednicama Izvršnog veća Socijalističke Republike Slovenije, a krajem juna 1988. i Opštini Celje.
-Umesto povraćaja zemlje, gde je bila naša crkva i prostor za crkvenu opštinu, dodeljena nam je prostorija od 30 kvadrata u najam – objašnjava otac Duduković. – Tu smo obavljali bogosluženja sve do 1994. godine, kada smo dobili otkaz, jer je u toj zgradi napravljen fakultet. Poslednjih godina služimo u Katedralnoj crkvi koja nam je data na uslugu.
Napori srpske crkve da se vrati imovina celjskoj parohiji, potpuno su stopirani početkom građanskog rata u Jugoslaviji, dok su u Zagrebu Hrvati minirali i srušili sedište mitropolije SPC.
-Slovenija je 1992-1993. godine objavila Zakon o denacionalizaciji, ali je naša dokumentacija ostala u porušenoj Mitropoliji – objašnjava naš sagovornik. – Zato tadašnji mitropolit Jovan nije uputio molbu za povrat zemljišta na kome je bila izgrađena Crkva u Celju posvećena spaljivanja moštiju Svetog Save. Posle stišavanja situacije, početkom 2003. godine, počeli su razgovori i sa vlastima države Slovenije.
Po rečima sveštenika Dudukovića, već 15 godina se bezuspešno sa slovenačkim vlastima razgovara o povraćaju, a njihov glavni argument za nerešavanje problema je da nema mogućnosti za retroaktivno vraćanje imovine po Zakonu o denacionalizaciji koji nije važeći još od 1994. Poslednji put, molba je poslata Ministarstvu pravde oktobra 2016. godine, na koju odgovor nije stigao.
-Razgovori nisu urodili plodom, pa nam je još preostalo da naš mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije, uz posredovanje Vlade Srbije, pokuša da se vraćanje našeg zemljišta reši na obostrano zadovoljstvo – nastavlja naš sagovornik. – Ukoliko i to ne urodi plodom, iskoristićemo pravne lekove, jer Crkvena opština Celje poseduje tapiju da je na Vrazovom trgu, sada Gledališkom trgu, u zemljišne knjige upisano 2.190 kvadrata na ime Srpske pravoslavne crkve u opštini Celje.
Crkvena opština Celje je, čekajući da se reši problem restitucije, pokušala da do placa za novu crkvu dođe otkupom zemljišta i ti razgovori su trajali od 2010. do 2017. godine. Tada je ponuđeno zemljište na mestu stare Fabrike cinka, koje je zagađeno teškim metalima. Opštinske vlasti u Celju sugerisale su Crkvenoj opštini SPC Celje da sama očisti zemljište.
-To je nečuveno da opština prodaje zagađeno zemljište, kada se zna da je za čišćenje potrebno mnogo novca – rekao je medijima posle ove nepristojne ponude sveštenik Miln Duduković.
I crkva u Mariboru, sagrađena 1938. godine, porušena je po Hitlerovom naređenju 1941, a 1.000 kvadrata zemljišta je nacionalizovano. Bogosluženja se od 2006. godine obavljaju u preuređenoj zgradi nekadašnjeg „Vodovoda“ u Tržaškoj 13, pored koje je pre devet godina kupljen plac za izgradnju novog hrama. Namera je da se na ovih 2.500 kvadrata podigne hram posvećen svetim Ćirilu i Metodiju. Dok u celjskoj parohiji ima oko 3.500 vernika, mariborska okuplja oko 8.000 pravoslavaca.
Naslovna fotografija: Mesto gde je nekada bio hram SPC (novosti.rs)
Ovaj tekst deo je Projekta o položaju Srba u Sloveniji koji je podržala Uprava za saradnju s dijasporom Ministarstva spoljnih poslova Vladed Spbije