Ponovo zahtev za usvajanje rezolucije o genocidu nad Srbima

Predstavnici Organizacionog odbora „Apela za usvajanje predloga rezolucije o ustaškom genocidu Nezavisne Države Hrvatske /NDH/ nad Srbima, Jevrejima i Romima od 1941. do 1945. godine“ pozvali su Vladu i Skupštinu Srbije da usvoje prijedlog te rezolucije do 15. februara, kada sadašnjem sazivu parlamenta ističe mandat.
Najstariji poslanik u Skupštini Srbije i preživjeli logoraš Jasenovca i još pet logora u NDH Smilja Tišma, kao inicijator rezolucije, i Gojko Rončević Mraović, koji je kao dječak prošao kroz pakao ustaškog logora Jastrebarsko, uputili su zahtjev predsjedniku Vlade Srbije Ani Brnabić da se Vlada izjasni o prijedlogu rezolucije i inicira posebnu sjednicu Skupštine o tom dokumentu.
Oni su podsjetili da se grupa poslanika 7. decembra prošle godine izborila da prijedlog rezolucije uđe u skupštinsku proceduru, ali ne i da bude uvršten u dnevni red parlamenta, jer je za to prvi put glasalo desetoro, a u drugom pokušaju 44 poslanika, što je bilo nedovoljno.
Zahtjeve koje su uputili Tišma, po kojoj je predloženi dokument o ustaškom genocidu nazvan „Smiljina rezolucija“, i Rončević na današnjoj konferenciji za novinare podržali su profesor Miladin Ševarlić kao predsjednik Organizacionog odbora „Apela za usvajanje prijedloga rezolucije“, doktor Branislav Nestorović i profesor na Fakultetu bezbjednosti u Beogradu Ilija Kajtez.
Ševarlić je najavio da će se predstavnici odbora i oni koji ih podržavaju od sutra okupljati pred Vladom Srbije i čekati dok ih ne primi Brnabićeva i dok im ne kaže da li je Vlada za ili protiv prijedloga rezolucije.
Tišma je, govoreći o značaju rezolucije, funkcionerima Vlade, kolegama iz parlamenta i javnosti poručila da imaju na umu da su oni koji ne pamte svoje žrtve i zločine nad sopstvenim narodom osuđeni na propadanje i nestajanje.
-Uvažamo sve žrtve osim naših, a naša Skupština je još 2011. donijela deklaraciju o zločinu u Srebrenici, dok se ne prihvata naš prijedlog rezolucije o ustaškom genocidu. Potrebno je da parlament Srbije osudi ustaški genocid kako se ne bi pravila zamjena teza da su Srbi genocidan narod, a da drugi gaje evropske vrednosti – rekla je Tišma.
Rončević je ocijenio da je usvajanje rezolucije istorijska šansa da se „prekine kontinuitet genocida nad Srbima“.
-Taj kontinuitet traje od zločina „Vražje divizije“ u Prvom svjetskom ratu, preko ustaškog genocida u NDH, poratnog MASPOK-a, terorističkih akcija ustaške emigracije do Oluje kao najvećeg etničkog čišćenja u posleratnoj Evropi i sve do nedavnog vojnog pakta Zagreba i Prištine – rekao je Rončević.
U prijedlogu rezolucije navodi se da je njen cilj da trajno sačuva sjećanje na ustaškki genocid, kao i suočavanje sa prošlošću i ograđivanje od zločina, što će doprinijeti dobrosusjedskim odnosima budućih generacija.
Predlagači su istakli da je njihov motiv za donošenje rezolucije ideja da ustaška zlodjela i Holokaust uđu u kolektivnu memoriju čovječanstva kao opomena da se takvi zločini nikada ne ponove.