Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Zašto su i „Otpisani“ otpisali heroja?

7. jun 2018. · Zdravko Elez

Emisija „Azbučnik identiteta“ donosi još jednu priču o velikim ljudima, herojima koji su zbog ideoloških zabluda gurnuti u zaborav. Ovoga puta prenosimo priču o beogradskom učitelju Miladinu Zariću koji je pod kišom metaka 1944. godine uspeo da deminira Savski most, koji su Nemci prilikom povlačenja nameravali da poruše. „Azbučnik“ je pre svega namenjen srpskoj dijaspori i emituje se preko satelitskog programa TV BN i na više desetina lokalnih TV stanica na Balkanu. Eemisije su dostupne i preko nekoliko internet portala, a  među njima  i naša veb stranica „Tamo daleko“.

 

Piše: Predrag Savić, advokat i pisac

 

Na podvig učitelja Miladina Zarića, koji je 20. oktobra 1944. godine istrčao iz svog stana, kroz jaku nemačku vatru i razminirao Savski most, sprečivši njegovo rušenje, danas nas podsećaju  dve spomen ploče  i jedna mala uličica u Borči koja nosi njegovo ime. Dugo godina, međutim, o Milutinu Zariću se ćutalo jer  je, po oceni Brozove vlasti  i partije skrenuo sa pravog ideološkog puta. Njegovo ime nije smelo da se pomene ni u serijalu „Povratak otpisanih“ koji se reprizira ovih dana na Prvom programu RTS, u kojem  most deminira izvesni Zaharije….

Jedno pismo gledaoca, nažalost, nepotpisano koje je nedavno uz požutelu stranicu „Politike“ dobila Redakcija „Azbučnika“, to pokazuje. To pismo nas podseća  da je o smrti Miladina Zarića, koji bio  skrajnut kao  politički nepodoban, izvestio čitalac  Radiša Pajkić, koji je još davenog 23. marta 1976. godine  dao  inicijativu kako da se odužimo čoveku koji je spasio most.

Zato objavljujemo  u celini  pismo  koje  je  bilo povod za ovu rubiku:

„Poštovana Redakcijo Azbučnika, nedavno sam u torbi  mog  pokojnog rođaka sudije Vrhovnog suda Vlajka Šoškića, našao i primerak  „Politike“  tj. novinske stranice sa čuvenom rubrikom  „Među nama“.  Video  sam da je na toj strani  objavljena mala vest da je preminuo  Miladin Zarić, učitelj  koji je spasio  beogradski most na Savi 1944. godine i to  uklanjajući dinamit koji su  postavili Nemci. O smrti tog  velikog junaka izveštava običan čitalac i predlaže da se postavi spomen  poloča u blizini mosta i da neka ulica dobije ime Zarića.

Neverovatno je da se ta inicijativa čitaoca Radiše Pajkića ostvarila tri decenije kasnije. Ako ste u mogućnosti  pozabavite se ovom temom. Uz sve komplimente. Vaš verni gledalac „

Čitalac  Radiša Pajkić,  u  rubrici „Meću nama“ u“ Politici“ 23. marta 1976. godine obaveštava da je preminuo Miladin Zarić, za koga  piše da je bio „ običan mali  čovek a veliki patriota i junak. Sam je spasao najvažniji most  od Atine do Berlina. Bez ičijeg upustva i podstreka stavio je  glavu u torbu  i krenuo“.

Pajkić je između sotalog  predložio i podizanje  spomen  tabli,  što je učinjeno  povodom sedamdesete godišnjice oslobođenja Beograda.   Na zgradi u Karađorđevoj 69 postavljena je  spomen ploča u čast učitelja Miladina Zarića. Ista spomen ploča koju je  postavila Opština Savski venac ubrzo je postala  meta birokratskih okršaja i sujeta jer, uprava  Grada Beograda je tražila  da se ta ukloni  jer  nisu bile izdate adekvatne dozvole za njeno postavljanje.

Za svoje zasluge, Zarić je, odmah po završetku Drugog svetskog rata, dobio veći broj jugoslovenskih i stranih odlikovanja i drugih priznanja, ali  i pored toga postao je politički nepoželjan. Zato je jedno vreme  posle  rata morao je da uhlebljenje potraži van Beograda i to  u Kovilju, Užicu i rodnom Kosjeriću. Razlog bio  ideološki jer se, kao  predsednik Trećeg reona Grada Beograda Zarić usprotivo nepravdama koje donosi nacionalizacija privatne imovine. Komunističkim vlastima je smetalo i  što je Zarić u javnim nastupima uporno pominjao da je  učestvovao, kao rezervni oficir, u Balkanskim ratovima, kada je deminirao most na reci Šemnici kod Bitolja, kao i u Prvom svetskom ratu, tokom kog je preživeo povlačenje preko Albanije. Za zasluge u tim ratovima dobio je zlatni i srebrni Orden za hrabrost „Miloš Obilić“, Krst kralja Petra prvog i Albansku spomenicu.

Zarić potom  uspeo da dobije učiteljski  posao prvo u tadašnjem beogradskom selu  Žarkovu, da bi pred penziju bio vraćen u školu „Janko Veselinović“ na Dorćolu.

Dve godine nakon Zarićeve smrti, 1978, njegov podvig je jedini put ekranizovan, doduše indirektno uz  puno ideoloških podmetanja. U pretposlednjoj epizodi TV serije „Povratak otpisanih“, po imenu „Most“, lik zasnovan na Zariću, Zaharije S. Jovanović (koga glumi Nikola Milić) spasava Stari savski most presecanjem žica detonatora, preduhitrivši tako glavne junake serije koji imaju istu nameru. Serijal „Povratak otpisanih“ iz kojeg  je „proteran“ Miladin Zarić reprizira se  oviog meseca ponovo na prvim programu  RTS.

 

Jedno reagovanje na “Zašto su i „Otpisani“ otpisali heroja?”

  1. Malo reči o Zaricu, a previše ideologije. Šta je autorova poruka? Otpisani zaboravili otpisanog?!? Verujem da bi autor daleko snaznije emocije izazvao kod čitalaca da je predstavio Zarica napravivši „iskorak“ iz ideološkog rama u priču o izinjeru.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →