„Rađene su ilustracijom crtica i tačkica koje su izuzetno posebne, jer su na potpuno isti način ilustrovane ptice u Miroslavljevom jevanđelju. Postoje istoričari i istoričari umetnosti koji tvrde da je umetnik, dok je gledao upravo ove ptice, stvarao ilustracije u Miroslavljevom jevanđelju“.
Ovo nam priča kustos Muzeja Hercegovine, arheolog Jelena Pujić, dok stojimo pored jedne od kamenih ploča sa intrigantnim, prelepim pticama.
Najviše ploča pronađeno je u manastiru Zavala, na najzapadnijem obodu Popovog polja, a neke i na obližnjem arheološkom nalazištu Crkvina, gde su ostaci dve crkve, Svetog Petra i Svete Petke. Ploče sa reljefom ptica su pronađene i u samom selu, uzidane su u kuće.
Za potrebe koje crkve je umetnik u kamenu klesao ove ptice, samo je jedna misterija, a delimično je osvetljava veoma važna činjenica, koja otvara novu intrigu – rajske ptice iz Zavale gotovo su identične pticama koje su ukras najznačajnijeg ćiriličnog spomenika srpsko – slovenske pismenosti iz 12. veka, Miroslavljevog jevanđelja.
Na mestu gde su ptice pronađene, u manastiru Zavala, iguman Vasilije nas dočekuje sa arhivskom građom muzeja Jugoslavije iz prošlog veka.
Dok prelistava naučni rad prvih istraživača ptica, objašnjava da se dugo verovalo da je manastirska crkva Vavedenja Presvete Bogorodice podignuta u 12. veku, do poslednjih, nedavno urađenih istraživanja. Prvobitna crkva je znatno starija, datovana je od 9. do 11. veka.
„Temelje ove sadašnje crkve uradili su do tih starijih temelja, nisu ih stavili na te stare temelje. Kad smo vršili iskopavanja pronašli smo te temelje stare, male crkve. Apsida je ista, ona je ostala na starim temeljima, samo je dozidana u visinu“, objašnjava iguman.
Na osnovu dimenzija, vrste materijala i obrade reljefa, ploče sa kamenim pticama gotovo sigurno pripadaju jednoj celini.
Najveće iznenađenje, kada se ploče spoje, uklapaju se u širinu oltarske pregrade prvobitne manastirske crkve, donji su deo zida koji je delio oltar od naosa crkve, što ruši teoriju arheologa Sveučilišta u Mostaru koji poslednjih godina istražuju obližnju Crkvinu, da su deo Crkve Svetog Petra.

„Stručnjaci su uradili rekonstrukciju ovih kamenih ploča koje bi mogle da se smeste u dimenzije naše stare crkve. Ona nikako nije mogla biti na nekom drugom mestu, jer nije bila tako mala. Sve druge crkve na okolnim mestima su veće“, kaže otac Vasilije.
Zavalske, preromaničke ptice izuzetno su važne, ovi ukrasi na kamenoj plastici zapravo se smatraju religijskim predstavama, a takvo je predstavljanje karakteristično za zaleđe provincije Dalmacije.
Ptice i u prozoru crkve u Zavali
Nedavno su stručnjaci Sveučilišta u Mostaru na lokalitetu Crkvine, nedaleko od manastira, pronašli još jednu kamenu ploču.
Međutim, naveći deo ove intrigantne kamene plastike, delove nekadašnjeg oltara, čuva Muzej Hercegovine u Trebinju, čak 13 ploča. Otkrivene su 1957. godine kada je istraživana Zavala i prenete u Trebinje.
Međutim, jedna ploča ipak je ostala u Zavali. Otac Vasilije nas vodi do nje, ugrađena je u severoistočni prozor crkve:
„To je neko ugradio, kad se obnavljalo, kad se proširivala crkva, možda 1514. godine. Imamo sačuvan dokument iz te godine, traži se dozvola za obnovu male trošne crkve u Zavali“, kaže iguman.
Dok gledamo pticu u prozoru ove važne svetinje u kojoj je prve korake ka duhovnom uzdizanju napravio Sveti Vasilije Ostroški, shvatamo da je veza zavalskih ptica sa Miroslavljevim jevanđeljem jasna i laiku.

