Matrnji jezik povezuje srpsku zajednicu u dijaspori

U Budimpešti se 4. decembra održava Međunarodna konferencija „Maternji jezik – prostor dijaloga: uloga medija i kulture u povezivanju nacionalnih zajednica“ o srpskom nacionalnom jedinstvu
U Mađarskoj žive dve vrsta Srba – starosedeoci, njih oko 3000 i novodošli srpski gastarbajteri, njih oko 10.000. Kako su mađarski Srbi nacionalna manjina o njima brine zvanična Budimpešta, a i Srpska samouprava, naša nacionalna organizcija i SPC. Uspešno neguju i razvijaju srpsku kulturu, tradiciju i nacionalni identitet, a sa mnogo manifestacija pretvaraju Mađarsku u živi muzej srpskog naroda.
Početkom decembra Budimpešta će da bude centar srpske dijaspore, jer će u njoj da se održava Međunarodna konferencija „Maternji jezik – prostor dijaloga: uloga medija i kulture u povezivanju nacionalnih zajednica“ o srpskom nacionalnom jedinstvu. Organizator je asocijacija V-MEDIA i Varoš televizija na srpskom jeziku iz Budimpešte.

Konferencija će okupiti novinare, urednike, predstavnike akademske zajednice, pisce i kulturne stvaraoce iz matice, regiona i dijaspore. Cilj susreta je razmena iskustava o očuvanju maternjeg jezika i informisanju nacionalnih zajednica, kao i podsticanje saradnje između medija, obrazovnih i kulturnih ustanova.
Matični jezik je blistavo lice srpskog naroda, u matici i svuda po svetu. A srpski mediji su žila kucavica svih Srba sveta. Ima ih danas oko 460 na svim kontinentima. Najveći broj profesionalnih i pluprofesionalnih srpskih medija je koncentrisan u zemljama u kojima je srpsko iseljeništvo brojno, društveno snažno i politički afirmisano. Imaju snažnu i veoma značajnu ulogu u povezivanju nacionalnih zajednica Srba širom sveta. To povezivanja se odvija u dva nivoa. Prvi je na nivou rasejanja, odnosno zemalja u kojima naše redakcije postoje i rade. Drugi nivo je saradnja sa maticom i otadžbinskim zemljama. Direktnim učestvovanjem u istorijskim događanjima srpski mediji na maternjem jeziku u rasejanju su intelektualno i realno organizovali spajanje vekovima razdvajanog srpskog naroda u jedno nacionalne biće.
Novinari rođeni u tuđini
Svečano otvaranje konferencije zakazano je za 13 časova četvrtog decembra na Filozofskom fakultetu Univerziteta „Etveš Lorand“ (ELTE) u Budimpešti. Rad konferencije odvijaće se kroz tri tematska panela:
– Maternji jezik u javnom medijskom prostoru , Informisanje na maternjem jeziku – odgovornost, izazovi, saradnja, Kultura, obrazovanje i mediji – zajednički čuvari maternjeg jezika.
Razgovaraće se o prisustvu nacionalnih zajednica i dijaspore u programima javnih servisa, saradnji sa lokalnim i manjinskim redakcijama, profesionalnim i jezičkim standardima, kao i ulozi književnosti, obrazovanja i kulture u negovanju maternjeg jezika. Posebnu pažnju posvetiće se mladima koji odrastaju u dvojezičnim sredinama, razmeni medijskih sadržaja i mogućnostima pokretanja zajedničkih regionalnih projekata.
Biće to prilika da se posebno govori o ulozi medija u srpskom rasejanju u procesu informisanja i povezivanja nacionalnih zajednica svih Srba sveta. U priloženom eseju o srpskim medijima u dijaspori, se na primer, otkriva da prve novine u našem narodu nisu nastale u Srbiji, već u rasejanju.
Zvanično prvi srpski dnevni list „Novine serbske“ pokrenuo je 1813. u Beču urednik Dimitrije Davidović. Dve decenije kasnije, Davidović je štampao i prve novine u Kneževini Srbiji – „Novine serbske“ 1834. u Kragujevcu. Ovo je prvi i direktno dokaz da su novine, kao prvi medij u Srba, došle iz srpskog rasejanja u maticu i time izvršile kulturni uticaj na srpski narod u otadžbini.
Srbi u 20. vek ulaze sa štampanim medijima, koji se osnivaju u srpskom rasejanju. List “Amerikanski srborban” je objavljen na srpskoj ćirilici 18. januara 1906. u Pitsburgu kao glasilo Srpskog narodnog saveza. Ovaj list, stariji od beogradske “Politike”, izlazi i danas kao mesečnik na srpskom i engleskom jeziku. Novina “Sloboda” kao glasilo Srpske narodne odbrane objavljena je 1952. godine u Čikagu. Potom u Geri izlazi 1953. godine list “Srbija”, nedeljnik Udruženja srpskih četnika “Ravna Gora”, na ćirilici.
Njihova prvobitna namena je bila informisanje srpskih doseljenika u SAD, očuvanje srpskog nacionalnog identiteta, srpskog jezika i pravoslavne vere. Da bi vremenom postali nacionalni, politički, kulturni i informativni listovi srpske emigracije sa ciljem razvoja srpskog nacionalnog identiteta i povezivanje srpskog iseljeništva sa otadžbinom.
Ne postoji zvanična medijska mreža svih srpskih redakcija u matici, u otadžbinskim zemljama i u svetu. Ta mreža, međutim, funkcioniše nezvanično i neformalno, jer se rad svih naših medija zasniva na patriotizmu i osećanju pripadnosti jednom nacionalnom biću.
Obilazak srpskih spomenika kulture

Ono što je najvažnije za srpski nacionalni korpus jeste činjenica da srpski mediji pripadaju kulturi srpskog naroda. Imaju snažnu i veoma značajnu ulogu u povezivanju nacionalnih zajednica Srba širom sveta. To povezivanja se odvija u dva nivoa. Prvi je na nivou rasejanja, odnosno zemalja u kojima naše redakcije postoje i rade. I drugi nivo je saradnja sa maticom i otadžbinskim zemljama.
Direktnim učestvovanjem u tri istorijska događanja (Program za razvoj Srbije, obeležavanje 600 godina od Kosovskog boja na Gazimestanu na Vidovdan 1989. I demonstracije protiv NATO bombardovanja) srpski mediji na maternjem jeziku u rasejanju su intelektualno i praktično organizovali, ne povezivanje, već spajanja vekovima razdvajanog srpskog naroda u jedno nacionalne biće.
Međunarodna konferencija u Budimpešti posvećena maternjem srpskom jeziku, kulturi i medijima, drugog dana 5. decembra okupićemo sve učesnike u Tekelijanumu, zadužbini Save Tekelije, u prostorijama Varoš televizije i Udruženja umetnika „Krug“. Tom prilikom biće upriličeni dodela zahvalnica i potpisivanje protokola o saradnji, čime se postavlja osnova za nastavak zajedničkog rada i buduće projekte.
Učesnici konferencije iz Mađarske, Srbije i obići će u Budimpešti neka od mesta koja svedoče o kulturnom i istorijskom nasleđu Srba u mađarskoj prestonici. Posetiće i Pomaz, mesto nadomak Sentandreje, u koje je Nikola Tesla dolazio kod svog rođaka Paje Mandića i gde se danas nalazi njegova spomen-bista, jedina u javnom prostoru u Mađarskoj. Povodom 170 godina od Teslinog rođenja, položiće cveće i kazivati poeziju i prozu u njegovu čast.
Organizator Univerzitet Budimpešta i Varoš televizija će povodom konferencije objaviti dvojezični časopis–bilten posvećen ćirilici, kao I zbornik radova sa ovog skupa Srba iz dijaspore i matice u Mađarskoj.
Naslovna fotografija: Slave srpske zajednice u Budimpešti