Osnovano udruženje „Stara Hercegovina“

U hotelu Jugoslavija 18. maja 2019. godine održana je osnivačka skupština zavičajnog udruženja „Stara Hercegovina“ kojoj je prisustvovalo oko 250 Starohercegovaca i njihovih prijatelja.

Skup je počeo himnom „Bože pravde“ u izvođenju pjevačkog društva „Prelo“ iz Beograda. Na početku radnog dijela skupštine okupljenima se ispred Inicijativnog odbora obratio Uglješa Mrdić.

On je naveo da je nedavno tragično preminuli Mirko Butulija, najuspješniji direktor AMSS u njegovoj istoriji, imao veliku ideju i viziju koja se ovim skupom realizuje.

-Stvaramo Udruženje „Stara Hercegovina“ sa jasnom namerom da čuvamo tradiciju našeg rodnog kraja, da pomažemo državi Srbiji u kojoj živimo, da pomažemo zavičaj i da pomažemo svim ljudima bez obzira ko su i odakle i koje god vere i nacije bili. Cilj nam je da se mi Hercegovci, ma gde god bili, povezujemo, udružujemo i zajedno i složno sprovodimo niz društvenih i humanih aktivnosti – rekao je Mrdić i dodao da se niz mora nastaviti.

-Ono što su započeli Sveti Sava i Sveti Vasilije, a nastavili Sava Vladisavić, Nićifor i Jovan Dučić, Svetozar i Vladimir Ćorović, Aleksa Šantić, Luka Ćelović, Momo Kapor, Milorad Ekmečić, Blagota Mrdić, Šika Begenišić, Mirko Butulija i drugi dragi Hercegovci koji su nesebično pomagali ljudima i činili humana dela i pokazivali najbolje osobine u nas Hercegovaca, imamo obavezu da nastavimo mi – poručio je Mrdić naglašavajući da kolektivni interes mora biti iznad ličnog.

-Zašto se zovemo Stara Hercegovina! Zato što želimo da se što više povezujemo i da obuhvatamo sve Hercegovce sa prostora Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i drugih područja Bosne i Hercegovine. Stara Hercegovina obuhvata današnju zapadnu Crnu Goru, prostor od Herceg Novog preko Nikšića do Prijepolja, te dijelove Polimlja (Prijepolje, dijelovi Rudog i Čajniča) i gornjeg Podrinja, preko Foče do Kalinovika. Starom Hercegovinom se nazivaju i oblasti koje se smatraju izvornom Hercegovinom- rekao je Mrdić citirajući na kraju svog govora stihove velikog Dučića.

„Znaće da je samo ona zemlja svetla
Gde nikad još nije pala suza srama;
Gde su deca na mač ime oca metla
Što živi u himni i u molitvama“.

Prisutnima se potom obratio predsjednik novoosnovanog udruženja Andrija Butulija, koji se još jednom osvrnuo na lik i djelo Mirka Butulije koji je sa svojim bajkerima stvorio „most između Hercegovine i Srbije“.

-Udruženje Stara Hercegovina će okupiti sva zavičajna udruženja sa prostora koja su se nekad zvala stara Hercegovina, a koja je bila omeđena za vreme vladavine Stefana Vukčića Kosače, hercega od Svetog Save, od Lima do Cetine, i od Rame do Bokokotorskog zaliva – rekao je Andrija Butulija naglašavajući da nas je sve „Hercegovina rodila, a a Srbija sa radošću primila“.

-Mnogo umnih i poznatih ličnosti je iznedrila Stara Hercegovina. Pomenuću samo neke od njih našeg sveca i zaštitnika Svetog Vasilija Ostroškog i Tvrdoškog koji je zajedno sa srpskom pravoslavnom crkvom pomagao narodu Stare Hercegovine da opstane na prostoru na kojem nikad nije manjkalo iskušenja, kneza srpskih pesnika Jovana Dučića čiji su nas stihovi i dela inspirisali u tim iskušenjima, i našeg sportskog velikana Novaka Đokovića čiji nas uspesi danas raduju i čine ponosnim – rekao je Butulija uz opomenu da nikad ne dozvolimo da se zavičaja sjetimo samo onda kada popunjavamo rubriku sa mjestom rođenja.

Potom je emitovan dokumentarni film u kome je prikazano da u istorijskom pamćenju srpskog naroda postoji pojam Stara Hercegovina,čije granice nisu istovjetne s područjem koje se u sadašnje vrijeme smatraju Hercegovinom. U filmu je pored priča o hercegovačkim gradovima poseban osvrt napravljen na lik i djelo tragično preminulog Mirka Butuliju koji je i sam uvijek i svuda sa ponosom isticao da je„starinom iz Hercegovine“.

Iz te zavičajne ljubavi formiran je moto klub „Stara Hercegovina“ čija je misija bila spajanje srpskog roda gdje god se nalazio. Posebni događaji bile su posjete brojnim srpskim manastirima, često uz pratnju ruske braće i „Noćnih vukova“ sa ostavljenom jasnom porukom koja širi i učvršćuje veze bratskih pravoslavnih naroda.

Nakon filma okupljenima se obratila i Marijana Butulija koja se zahvalila domaćinu ovog skupa uglednom beogradskom ugostitelju Neđu Trklji.

– Stojim ovdje ispred vas, odnosno Mirka Butulije koji nije fizički prisutan sa nama, ali kao što vidite njegove ideje i vizije svakako imaju budućnost. Porijeklom sam iz centralne Šumadije, ali moje osamnaestogodišnje izučavanje hercegovačke naravi dovelo je do toga da mislim, dišem, osjećam i mudrujem kao Hercegovka- rekla je Marijana Butulija posebno pozdravljajući sve one koji nisu porijeklom iz Stare Hercegovine, ali koji osjećaju pripadnost tom prostoru.

– Biti Starohercegovac ili Starohercegovka je osobina, tako rijetka među ljudima poput čojstva i junaštva, rodoljublja i vernosti. Od Mirka sam naučila dosta toga, ali dvije su mi se stvari urezale: biti čovjek uprkos svemu, pa makar za to dati i svoj život i držati riječ. Mislim da smo se svi ovde sabrali, sakupili sa tom mišlju – rekla je Marijana Butulija.

Nastavak je donio veoma bogat program u kome je izvodeći hercegovačku gangu nastupila pjevačka grupa „Sava Vladislavić“ iz Gacka. Stara Hercegovina je poznata i kao kolijevka srpskih gusala, pa je publika uživala slušajući polaznike škole gusala „Sandić“ i mladog guslara Marka Šćepanovića.

Posebna čast za ovaj skup bio je i nastup zvanično najboljeg guslara Srbije, rođenog Gačanina, Srđana Avdalovića koji je na nedavno završenom guslarskom festivalu Srbije u Vrbasu donio još jedan šampionski pehar u već godinama najdominantnije društvo guslara „Stara Hercegovina“ iz Beograda.

Izvođački ansambl narodnih pjesama i igara KUD „Dimitrije Koturović“ izvelo je koreografiju „Nijemo glamočko kolo“, a oficijelni dio programa, koji završen je pjesmom „Mi smo djeca neba“ u izvođenju grupe „Prelo“.

Skupu je prisustvovao veliki broj ličnosti iz javnog života.  Program je vodio poznati televizijski voditelj i novinar Darko Panović, nakon čega je upriličena zakuska i druženje zemljaka.

Uprava

Tekst i fotografije: Trifko Ćorović (Slobodna Hercegovina)