Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

„Bože blagoslovi Ameriku“ napisao ruski Jevrej

31. oktobar 2023. · Zdravko Elez
Irving Berlin, jedan od najpoznatijih američkih kompozitora 20. veka, autor pesama Puttin’ On the Ritz, White Christmas, There’s No Business Like Show Business i još hiljada drugih, rođen je u Ruskoj imperiji.

 

Berlin rođen je u jevrejskoj porodici kao Izrailj Moisejevič Bejlin 1888. godine u Mogiljovskoj guberniji (današnja Belorusija). Bio je najmlađe od osmoro dece. Odmah po rođenju porodica se preselila u sibirski grad Toboljsk (Tjumenjska oblast). Otac mu je radio u sinagogi, gde je vršio bogosluženja.

Budući kompozitor je imao pet godina kada se porodica Bejlin preselila u Njujork. Nisu poznati razlozi odlaska, ali je moguće da se porodica plašila pogroma kojih je krajem 19. veka bilo blizu jugozapadnih granica Ruske imperije. Irvingov otac je umro 1901. godine, pa je dečak bio prinuđen da napusti školu i da se zaposli. Jedan način zarade bilo je pevanje. Pevao je na ulici u amaterskom horu.

Prvu pesmu je sastavio za bar u kome je radio kao konobar, i na njoj je zaradio 37 centi. Za taj novac je odlučio da objavi pesmu. U štampariji je napravljena greška u njegovom prezimenu – umesto Bejlin je napisano Berlin. On je prihvatio to prezime i kasnije se tako i potpisivao. Naučio je da svira klavir i zatim je komponovao još nekoliko pesama. Njih je već prodao za velike pare.

The Rich and Complicated History of 'God Bless America' - The New York Times

Irving dobija američko državljanstvo 1918. godine, na kraju Prvog svetskog rata, i odlazi u armiju. Tamo komponuje patriotske pesme, od kojih se jedna i danas doživljava kao nezvanična himna SAD. To je pesma God Bless America („Bože, blagoslovi Ameriku“).

Pesma postaje posebno popularna 1938. godine kada kompozitor stvara novu verziju, koju izvodi Kejt Smit.

Ta pesma je otpevana u mjuziklu This Is Army 1943. godine, gde je jednu od glavnih uloga igrao budući američki predsednik Ronald Regan. Ona se i danas u SAD peva za vreme nacionalnih praznika.

Izvor: Russia Beyond

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →