Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Dan kad je svet napustio srpski genije

7. januar 2019. · Tamo daleko
ODLAZAK: Ovako je izgledala umrlica Nikole Tesle

Na ovom impozantnom skupu, koji se održava svake godine uz podršku Generalnog Konzulata Srbije u Njujorku govoriće, kako  je Tanjugu rečeno, više od 20 učesnika iz SAD, Kanade, Srbije, Meksika i Hrvatske. Umro je u snu, u hotelskoj sobi na Božić, a vest o tome objavljena dva dana kasnije, kada je njegovo telo nađeno. Urna sa Teslinim pepelom preneta je iz Njujorku u Beograd 1951. godine i nalazi se u njegovom Muzeju.

„Tesla je u hotelu ‘Njujorker’ živeo poslednjih desetak godina i tu je napustio ovozemaljski život 7. januara 1943. Hotel nam je zato mesto okupljanja svakog januara, a u nameri da predstavimo što veći broj uspešnih pojedinaca koje se bave Teslom. Skup je i svojevrsna priprema za ‘Tesla fest’ planiran za januar 2020. u ‘Njujorkeru’, i u julu 2019. u Beogradu“, rekao je predsednik Naučne fondacije „Tesla“ (The Tesla Science Foundation) Nikola Lončar.

Spomenici velikom naučniku, podignutu su i u SAD – na Nijagarinim vodopadima, na Menhetnu, u porti Crkve Svetog Save u Njujorku i Silicijumskoj dolini. Od 1994. u Njujorku ugao 40. ulice i 6. avenije, gde se nalazila Teslina laboratorija, dobio naziv Ugao Nikole Tesle. Po Tesli je nazvana jedinica za merenje visokog napona i jedinica jačine magnetnog polja, a Teslina zaostavština je 2003. godine upisana u registar Uneska. Zaslužan je za više od 700 pronalazaka, a zvanično je registrovano oko 300 njegovih patenata u 26 zemalja.

KRATKO SARAĐIVALI:  Tesla sa Tomasom Edisonom

Rođen je 10. jula 1856. godine u Smiljanu, u Lici. Studirao je elektrotehniku u Gospiću, Gracu i Pragu. U SAD je otišao 1884. godine. U Njujorku je živeo skoro šest decenija. Kratko je sarađivao s Tomasom Edisonom. Prvu hidroelektranu na svetu izgradio je 1895. godine na Nijagarinim vodopadima zajedno sa Džordžom Vestinghausom, kome je prodao vlasništvo nad motorom za nazimeneičnu struju.

Pokušavajući da svoju ideju o malom uređaju koji bi primao telegrame i šifrovane poruke sprovede u delo podigao je prvi prenosni toranj na Long Ajlandu u Njujorku gde mu je bila i laboratorija. Osnovna namena tornja bila je bežična veza preko Atlantskog okeana, a kako nikada nije postao funkcionalan srušen je 1917. godine.

Tesla je sve podatke koje je pročitao koristio kao da u sebi ima biblioteku, zbog te sposobnosti nije pravio crteže izuma, već je radio prema slikama koje je imao u glavi. Njegovi najznačajniji izumi su: polifazni sistem za prenos naizmenične struje, obrtno magnetsko polje, sinhroni motor, asinhroni motor i Teslin transformator.

O Teslinom životu postoje brojne knjige i filmovi – Nikola Tesla, genije koji je upalio svet, Tajna Nikole Tesle i Prestiž.  Predsednik Teslinog naučnog centra u Vordenklifu profesor Džejn Alkorn kaže da je Tesla bio veoma zabrinut za prebrzo trošenje prirodnih bogatstava, a želeo je i da se koriste obnovljivi resursi.

Spomenik Tesli na Nijagarinim vodopadima

U laboratoriji je stvorio veštačko osvetljenje i ispitivao moguće razlike električne struje na Zemlji i na visokim objektima. Novčana dobit ga nikada nije zanimala, zbog čega nikada nije imao dovoljno novca da uradi ono što je hteo.

Kako piše portal Brus on line, jedan od učesika skupa zakazanog za 12. januar biće i Teslin bibliograf iz sela Botunje kod Brusa, Milovan Matić koji će u „Njujorkeru“ predstaviti knjigu Tesla, Past, Present and Future. Navodi se i da je gradska uprava Filadelfije, na inicijativu Naučne fondacije „Tesla“ pre desetak dana odlučila da jedna škola u tom gradu ponese ime Nikole Tesle.

U prestonici Srbije se od 1951. čuva Arhiv Tesle i vredna kolekcija od 160.000 ličnih predmeta. Naučnikov muzej je zato jedna od najposećenijih institucija u Srbiji – od Božića prošle godine obišlo ga je 135.000 posetilaca, uglavnom stranaca. Arhiv proslavljenog naučnika deo je Uneskovog registra „Pamćenje sveta“. Izložbe se ne organizuju samo u Evropi – u Šangaju je od 29. septembra 2018. do danas, izložbu „Tesla – čovek iz budućnosti“, videlo 500.000. V. d. direktora Muzeja „Nikola Tesla“ Ivona Jevtić najavila je da će 26. januara biti otvorena izložba u gradu Hofu u Japanu, a zatim i izložba na Kipru.

Резултат слика за никола тесла сликеDva sata sna i bele rukavice

Prijatelji srpskog naučnika bili su pisac Mark Tven i francuska glumica Sara Bernar. Tesla je tvrdio da su mu potrebna samo dva sata sna, iako je povremeno dremao preko dana. Veliki naučnik imao je i neke neobične osobine. Gnušao se nakita i okruglih predmeta, poput bisera, kosu nikada nije dirao, bio je opsednut brojem tri, a escajg i posuđe je, pre nego što bi ih upotrebio, glancao do savršenstva koristeći 18 salveta. Svako veče tokom večere nosio je bele rukavice. Imao je istančan ukus i smatrao je da ako čovek hoće da bude uspešan, mora da izgleda uspešno.

Komentari

Vaše mišljenje nam je važno. Ostavite komentar i uključite se u razgovor.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →