Kako su 1974. oskrnavljene Njegoševe kosti
Akademik Božina Ivanović, antropolog, predsjednik Predsjedništva SR Crne Gore svrgnut u tzv. Antibirokratskoj revoluciji januara 1989. godine, u uvodu svoje knjige „Antropo-morfološke osobine Petra II Petrovića Njegoša“, koju je 1994. godine izdala Crnogorska akademija nauka i umjetnosti, kaže:
„Istog dana, na Lovćenu, prije polaganja Vladičinih zemnih ostataka u novosagrađenu kriptu, iskorišćena je prilika da se izvrše, za kratko vrijeme – od nekoliko časova, antropološka ispitivanja u prisustvu svih članova komisije“.
Riječ je o Komisiji za prenos kostiju Petra II Petrovića Njegoša, koju je formirao Odbor za izgradnju mauzoleja.
„Komisija je“, kaže prof. dr Božina Ivanović, „10. jula 1974. prenijela i smjestila Njegoševe tjelesne ostatke u kriptu novoizgrađenog Mauzoleja“. A „dok je trajala gradnja Mauzoleja, kovčeg sa moštima Petra II bio je privremeno smješten u posebni, za tu namjenu izgrađeni prostor na vrhu Lovćena“.
Utvrđeno je da je najveća dužina Njegoševe lobanje 190 mm, visina 114 mm, zapremina 2.016 cm³, visina nosa 61 mm, širina nosa 25 mm, širina lijevog očnog otvora 48, a desnog 46 mm, dužina nepca 51 mm, širina nepca 46 mm, dužina desne lakatne kosti 297, a lijeve 296 mm. Najveća dužina lijeve butne kosti (desna je prilično natrula) je 541 mm…
Prema Manuvrierovoj formuli, Njegošev mozak bio je težak 1.995 grama, bezmalo dva kilograma.
Procjene Njegoševih savremenika o njegovoj visini kreću se od najmanje 180 (Lemb, 1845) do najviše 225 cm (Lejard, 1839. godine). Kada su pod metar stavljene Njegoševe kosti, dobijen je nešto uži raspon pretpostavke njegove visine: po Pirsonovoj formuli, Njegoš je bio visok između 165,71 i 183,01 cm: po Manuvrieru 179,90 cm; po Britingeru 184,0 cm, i po formulama Trotera i Glezera između 188,79 i 193,44 cm.
Ali, piše prof. dr Božina Ivanović, „zapremina moždanog dijela Njegoševe lobanje, a osobito masa (težina) njegovog mozga, zaslužuju posebnu pažnju, jer su njihova ispitivanja i dobijeni rezultati pokazali natprosječne i zadivljujuće vrijednosti koje daleko prevazilaze sve do sada poznate i u literaturi opisane srednje grupne i populacione, pa čak i individualne vrijednosti“. Koliko je do tada bilo poznato u literaturi, jedino je Turgenjev imao teži mozak od Njegoša – dva kilograma i 12 grama.
I što, zaista, sada crnogorski naučnici znaju više nego su prije znali, osim koliko su Njegoševe kosti dugačke, široke, i koliki su mu otvori na lobanji? Kao ni prije, ni sada ne znaju koliko je Njegoš bio visok. Koliko bi njegov mozak bio težak da su to izračunali primjenom neke druge formule umjesto Manuvrierove? A ni pamet mu nijesu mogli izmjeriti tim svojim metodama i formulama u koje su unosili dimenzije njegove lobanje i kubikažu izmjerenu sipanjem pijeska u nju. Pamet nema ni visinu, ni dužinu, ni širinu, a ni težinu.
Tog dana, 10. jula 1974. godine, snimljene su i ove fotografije Njegoševe lobanje, njegovih zemnih ostataka i kovčega u koji su oni smješteni.
Njegoševa kapela i Njegošev grob bili su zakonom zaštićeni. Kapelu su porušili a grob oskrnavili. I, što je to značajno crnogorska nauka dobila trkeljisanjem Njegoševih kostiju? A Crna Gora je postala „bogatija“ za jedno svetogrđe.
Tekst: Jovan Plamenac, sveštenik (Preuzeto sa Fejsbuka)
