Osam decenija od podviga četnika na Kraljici

Srpski narod Ozrena, kao i cijele sadašnje Republike Srpske uvijek je bio slobodarski, antiokupatorski, te antinacistički i antifašistički, izjavio je istoričar Radovan Kalabić povodom 80 godina od bitke na Kraljici, kada je Ozrenski četnički odred slomio njemačko-ustašku ofanzivu „Tojfel tri“ protiv srpskog naroda, jalja Medija centar Petrova sa Ozrena.

Kalabić, koji je večeras u Petrovu besjedio na svečanoj akademiji povodom sjećanja na ovu bitku, rekao je da je konačno poslije osam decenija srpski narod u Republici Srpskoj došao u priliku da svečano obilježi jednu od najvećih pobjeda koju je vojska generala Draže Mihailovića, a pod komandom potpukovnika Cvijetina Todića, izvojevala u čuvenoj bici na Kraljici 1943. godine.

„Nama kažu sa zapadne strane da je ovo vreme postistine, a ako je nešto posle istine onda je to laž. Ne živimo mi Srbi samo posljednje dvije decenije u postistini, mi živimo u postistini od 1941, a nastavili smo ubrzano od 1945. godine“, rekao je Kalabić novinarima.

Kalabić je poručio da su ta vremena prošla, da je došlo je nacionalnog osvješćenja, te da je večerašnja akademija pod nazivom „Istinom protiv revizionizma istorije i simbolike zla“ primjer upravo tog nacionalnog osvješćenja i istorijske istine.

Profesor Mirko Stojčinović, koji je iz vojnog ugla ukazao na istorijske aspekte bitke na Kraljici, odnosno operaciji „Tojfel tri“, rekao je da je Srbima Ozrena bila namijenjena sudbina Srba Kozare, koja zahvaljujući vojničkoj sreći i organizovanom otporu Ozrenskog četničkog pokreta nije realizovana.

„Poslije bitke na Kraljici četnički odred se konsolidovao i formirao Ozrenski četnički korpus koji do 1945. godine suvereno vlada teritorijom Ozrena. Od tada nastaju teška vremena i osvete novog komunističkog režima i nažalost od ruke komunista i takozvanih oslobodilaca, koji se nigdje nisu pojavljivali na Ozrenu do 1945. godine, poginulo je više od 500 Ozrenaca, više nego tokom cijelog rata od 1941-1945.“, rekao je Stojčinović.

On je ukazao na potrebu da se prekine zavjera ćutanja o div-junacima Ozrena.

Darko Despotović, unuk komandanta Ozrenskog četničkog odreda Cvijetina Todića, rekao je da je namjera ovog skupa da podsjeti na pretke, kao i sve zaboravljene junake i bitke o kojima je bilo zabranjeno pričati ili ukazivati.

Povodom akademije priređena je izložba dokumentarnih fotografija „Ozrenski sokolovi“, a na jednoj od njih iz 1944. godine Zoran Stjepanović iz Striježevice prepoznao je svoju baku Dušanku i oca Radovana u društvu generala Draže Mihailovića tokom njegovog boravka u Striježevici.

„O tome oni godinama nisu smjeli govoriti s obzirom na to da je djed bio komandir čete u Striježevici i krajem 1944. godine umro od tifusa“, rekao je Stjepanović.

Prema njemačkim izvorima, operacija „Tojfel tri“ trajala je od 14. do 17. aprila, a prema ustaškim od 13. do 19. aprila. U operaciji su učestvovali dijelovi njemačke 369. „Vražje“ divizije, dva bataljona domobrana, potpomognuti drugim jedinicama.

Na svečanoj akademiji svoje stihove govorio je pjesnik Blagoje Baković, uz gusle je pjesmu o srpskim braniocima ispjevao guslar Radovan Šojić, „ozrensku himnu“ Prepelicu otpjevale su „Boljaničanke“ a ozrensko kolo odigrali su članovi KUD-a Milovan Gajić iz Petrova.

Sve prisutne prigodnim besjedama pozdravili su nastojatelj manastira Ozren arhimandrit Gavrilo, načelnik opštine Petrovo Ozren Petković i izaslanik gradonačelnika Doboja Zoran Blagojević. Voditelj programa bio je glumac Goran Jokić.