Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Razaranje pamćenja

6. april 2020. · Zdravko Elez

Piše: Mišo Vujović

Beograd se od 1941-1945 godine zvao Prinz-Eugen-Stadt- Grad Princa Eugena. Uoči ovog šestog aprila u bojama nemačke zastave osvetli smo prestoničke mostove, palatu Albanija, Dom narodne skupštine…
Razlog je gest solidarnosti sa nemačkim narodom u njegovoj borbi sa pandemijom…

Фотографија корисника Мишо ВујовићNemci su se sa nama “silidarisali” u više navrata. Od maršala fon Mekenzena i njegovog pohoda na Srbiju 1915. godine, Adolfa Hitlera i Aleksandra Lera 1941.godine, Helmuta Kola 1991, Gerrharda Šredera 1999. godine…Samo u dvadesetom veku u dva svetska rata od posledica nemačke “solidarnosti” stradalo je preko 2,5 miliona Srba.

Aleksandar Ler je posebno “zadužio” Beograd i Beograđane 6.aprila 1941.godine napadom iz vazduha u ranim jutarnjim časovima.

Da li je navedeni gest zahvalnosti, gradskih vlasti, posledica diletantske nesmotrnosti ili je poltronski akt udvorišta, sasvim je nebitno, ali je bitno ko i kakve poteze povlači u ime slobodarskog Beograda. Otvorenog i danas kao što je bio otvoren i nebranjen grad kada su ga zasipale nemačke bombe od kojih je prvog dana stradao 2271 stanovnik Beograda.

Фотографија корисника Мишо ВујовићAdolf Hitler, je po priznanju Aleksandra Lera, komandanta operacije, lično naredio da se prvo uništi Narodna biblioteka.
“Zašto baš Narodna biblioteka?”, pitao je tužilac optuženog Lera.

“ Zato što je u toj ustanovi čuvano ono što je vekovima činilo identitet srpskog naroda”, izjavio je Ler, komandant 4.vazdušne flote koja će razoriti Beograd.

U ranu zoru 6 aprila početak “Marša princa Eugena” kako se kodno zvao napad na Beograd, prenosio je Radio Berlin, što govori od kakvog je značaja za Treći Rajh bila ova operacija.

Malo je poznato da se Beograd u vreme okupacije zvao “Prinz-Eugen-Stadt”, grad princa Eugena.
Na prestoni grad Kraljevine Jugoslavije kreće sedam pukova nemačke avijacije sa 205 bombardera, sto deset štuka i 160 lovaca.
Huka limenih ubica na nebu utapala se u sirene i razarajuće eksplozije na zemlji. Samo tog dana istovareno je 220 tona eksploziva.

Aleksandra Lera su u maju 1945. godine zarobili Englezi, predali ga partizanima, nakon čega ga je Vojni sud 1947. godine osudio na smrt streljanjem.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →