Srbi u Albaniji najugroženiji u Evropi

Srbi u Albaniji su najugroženija manjina u Evropi, tvrdi predsednik Udruženja Srba i Crnogoraca „Morača – Rozafa“ u ovoj državi Pavle Brajović Jakoja i naglašava da su, ipak, milimetarski pomaci napravljeni poslednju deceniju.
„Srbi su od ove godine priznati kao manjina i ima obećanja da će se mnogi problemi početi da se rešavaju, ali i dalje trpe gotovo svakodnevne pretnje i zastrašivanja. I sam sam dugi niz godina, a to traje i danas, meta čestih i raznih napada, najčešće telefonskih provokacija i pretnji, a bilo je i onih drastičnijih kada su mi jednom prilikom zapalili kuću i podmetnuli bombu“, kaže Brajović.
Albanska držljava pred mnogim tim incidentima i teškim povredama ljudskih prava zatvara oči, a prilikom poseta predsednika Srbije Alesandra Vučića i Albanije Edija Rame, ulepšavaju stvarnost.
„U poslednjih desetak godina uspeli smo zahvaljujući pomoći Republike Srbije i Mitropolije crnogorsko-primorske da nekako očuvamo naš srpski identitet, našu kulturu i maternji jezik“, naglašava Brajović.
On posebno kao dobru stvar ističe to što su konačno, po prvi put u istoriji, donošenjem Zakona o manjinama, u januaru ove godine, zajedno sa drugim etničkim zajednicama – crnogorskom, bosanskom, bugarskom i makedonskom, Srbi u Albaniji priznati kao manjina. Problem je još što je ono što je napisano na papiru mrtvo slovo. Srpskoj manjini nije omogućeno učenje srspkog jezika tamo gde pripadnika našeg naroda ima u školama, a najviše ih je u Skadru i okolini. Ipak, srpska deca uče maternji jezik preko

Kursevi se već 12 godina održavaju u Skadru, a nešto kasnije je počelo i u Fijeru, tokom proleća i jeseni, tako se svake godine školu upiše oko 50-60 polaznika, ne samo mladih već i onih starijih, a do sada je školu uspešno završilo više od sedam stotina polaznika.
„Predsednik Aleksandar Vučić nam je prilikom poslednjeg susreta obećao da će pomoći da se u Skadru izgradi Srpska kuća, nešto slično kao što je urađeno u Podgorici, a to bi nam sigurno pomoglo da rešimo problem prostora za mnoge naše aktivnosti“, kaže Brajović. „Veoma je važna i akcija Srbi za Srbe, koja, uz pomoć matice, omogućava da oko 30 naših studenata uči na univerzitetima širom Srbije, a najviše u Beogradu“.
Udruženje Srba i Crnogoraca „Morača – Rozafa“ nastoji da neguje i razvija srspki folklor i tradiciju, a uz to grupa istraživača bavi se proučavanjem srpskih kulturnih spomenika iz prošlosti, manastira, grobalja i drugih svetinja koje daju odgovore na pitanja ko smo, šta smo i odkuda naš narod na ovim prostorima.
„Stanje tih spomenika kulture i srpskih svetinja, bilo da su iz najranije ili

novije prošlosti, veoma je loše, albanska država o njima nije vodila brigu, i krajnje je vreme da se preduzmu ozbiljni koraci u spašavanju našeg nasleđa. Za sada podršku države Albanije za naše aktivnosti nemamo, ali se nadamo da će u skladu odredbi novog Zakona o manjinama, kojim je predviđen i svojevrstan Fond za podržavanje manjina, to da bude od sledeće godine regulisano na zadovoljavajući način. Treba reći da smo mi, u skladu sa odredbama Zakona o manjinama takođe aplicirali i za sredstva iz oblasti medija, takođe predviđenih tim zakonom, da bi smo pokrenuli i emisiju na srpskom jeziku u okviru albanske nacionalne televizije“, navodi Brajović uz napomenu da ta sredstva još nisu dobili.
On se požalio da Udruženje nema nikakvu pomoć ni od države Crne Gore, osim od Mitropolije i posebno naglasio da su pod stalnim pritiscima crnogorskih vlasti da odvoji Crnogorce iz našeg Udruženja i da formiraju svoje. Za sad se odupiru tim pritiscima i nastoje da ostanu na liniji očuvanja nacionalnog identiteta, jezika i kulture.
*Realizaciju ove teme podržala je i pomogla Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Vlade Srbije