Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Srbima u Makedoniji sva prava, ali na papiru

30. decembar 2018. · Tamo daleko

U Republici Makedoniji prema poslednjem popisu živi oko 35.000 Srba od kojih se izdavajaju starosedeoci koji uglavnom naseljavaju sever ove države, oko Kumanova i severno od Skoplja, gde postoji niz sela u kojima čine većinu. Ovaj kraj je poznat i kao Skopska Crna Gora. Između ove srpske zajednice i Makedonaca u ovom kraju gotovo da ne postoji a jezik je mešavina srpskog i makedonskog. Žive zajedno, poštuju ono što jesu, ali poštuju i državu u kojoj žive i njene zakone.

Srbi žive i u dolini Vardara naročito u oblasti Đevđelije i Negotina koji su se ovde doselili posle Prvog svetskog rata iz delova današnje Južne Srbije na mesto iseljenog turskog stanovništva. U Skolju živi oko pet odsto Srba od ukupnog stanovništva, a naših ljudi ima u neznatnom broju i u drugim makedonskim gradovima, koji su dolazili u bivšu jugoslovensku republika da rade. Najčešće su to bila vojna lica.

ČUVAJU TRADICIJU: Srpski ansambl u Makedoniji

Srbi iz Skopske Crne Gore veoma su svesni svog etničkog porekla i trude se da očuvaju svoj identitet, kulturu, obeležja i tradiciju, ali se kao svi narodi na Balkanu suočavaju sa osnovnim egzistencijalnim problemima. Prema rečima Bogoljuba Ninića iz srpskog Kulturno-prosvetno-informativnog centra „Vuk Karadžić“ iz Kučevišta, najvažnije im je, ipak, da se zna da su tu, i da u Srbiji imaju na umu da i oni postoje.

„Lako je biti Srbin u Beogradu“,često ponovi medijima Ninić.“Nije sve u finasijskoj pomoći, važno nam je da na se sete, ali sve se svelo da nas obilaze i naši iz Srbije ali i političari iz Makedonije samo uoči izbora.

Skopska Crna Gora ima oko 7.000 stanovnika, pretežno Srba, a selo Kučevište, na 15 km udaljeno je od Skoplja, najveće je u toj oblasti sa oko 3.000 stanovnika, najvećim delom pripadnika srpskog etničkog korpusa. Kučevište je selo gde su neke kuće zidane od kamena pre tri veka, ali ima i modernih zdanja što daje neobičnu sliku seoskog pejzaža.

LAKO JE BITI SRBIN U BEOGRADU: Bogoljub Ninić

Srbi u Makedoniji žele da očuvaju korene i tradiciju i da uspostave institucionalni nivo povezivanja sa Maticom, a od 2001. godine i Ohridskog sporazuma, koji reguliše položaj manjina, Srbi su konstitutivni narod u toj zemlji i uživaju sva prava koja su i Ustavom Makedonije i međunarodnim zakonima zagarantovana. Ninić kaže za beogradske medije da to u praksi i nije baš tako i zalaže se da sva ona prava koja imaju u Makedoniji dobiji i Makedonci u Srbiji, ni manje ni više.

U ovom srpskom delu Makedonije u selima Gornjane, Banjane, Čučer, Kučevište, Pobužje, Gluvo, Mirkovce, kažu da imaju sve – struju, vodu, poštu, ambulantu, osnovnu školu u kojoj se nastava izvodi na srpskom i makedonskom jeziku, prodavnice, kafanu, mobilnu telefoniju, internet, ali su im, vele, jako loši putevi. Političari kad dolaze obećavaju da će se rešiti i taj problem, međutim, za sada su to prazne priče.

Istoričar Čedomir Antić, koji iz godine u godinu prati i beleži sve značajnije činjenice o položaju našeg naroda u svim zemljama regiona navodi podatak da su Srbi pre jednog veka činile više od jedne trećine makedonskog stanovništva. Danas ih je svega nekoliko procenata.

„Ipak, zahvaljujući predanom radu Demokratske partije Srba u Makedoniji i drugih narodnih ustanova, i kao posledica jedinstva i svesti o tome šta izabrani narodni predstavnici treba da rade, Srbi su uspeli, bez obzira na strane pritiske i decenijsko neprijateljstvo prema njima i Srbiji, da ostvare sporazum sa zvaničnom Makedonijom. I to, uprkos činjenici da Makedonija ne priznaje njihovu crkvu i da je priznala nelegalno proglašenu albansku državu na Kosovu i Metohiji. Posle mnogo godina, Makedonija je, dakle, priznala i srpska nacionalna prava. Tokom proteklih godina srpski narod je uspeo da izgradi svoje ustanove“, ističe Antić.

Резултат слика за чедомир антић
MAKEDONCI SU NAM NAJBLIŽI NAROD: Čedomir Antić

On primećuje da su, posle svega Maedonci danas najbliži narod na svetu upravo Srbima. Srpski jezik postao je jedan od službenih u pojedinim opštinama među kojima je i Kumanovo. U opštini Staro Nagoričino, gde Srbi čine svega jednu četvrtinu stanovništva, Demokratska partija Srba u Makedoniji je na vlasti a narodni simboli su na komunalnom grbu. Car Dušan je dobio spomenik u Skoplju.

„Sveti Sava se već čitavu deceniju proslavlja kao državni praznik. DPSM je deo vlade, njihovi predstavnici su direktori u pojedinim važnim javnim preduzećima. Ako je Makedonija, pod pritiscima SAD, Britanije i Nemačke, i delovala protiv Srbije, postojao je makar Ivan Stoilković da u Sobranju glasa protiv priznanja nezavisnosti „Republjik Kosova“ i protiv sramotne deklaracije o zločinu u Srebrenici“, navodi Čedomir Antić.

Naslovna fotografija: Zajednički protest Srba i Mkedonaca

 

Projekat Položaj Srba u zemljama regiona, u okviru koga je urađena i tema o srpskoj zajednici u Makedoniji, pomogla je Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Vlade Srbije

Komentari

Vaše mišljenje nam je važno. Ostavite komentar i uključite se u razgovor.

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →