Patrijarh Pavle u crkvi Sv. Marka kao svetac

Iako nije kanonizovan, blaženopočivši patrijarh srpski Pavle, voljeni srpski patrijarh, oslikan je u oltaru crkve Svetog Marka u Beogradu – sa oreolom svetitelja. Reč je o mozaiku koji je izvela naša akademska slikarka i mozaičarka Jelica Durković.
U zlatno – purpurni zagrljaj Bogorodice „Širšaja Nebes“, jedne od najvećih kompozicija u mozaiku na oltarskoj apsidi u svetu, u crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu, smestio se i patrijarh Pavle.
Uzbuđena je Jelica Durković, jer je delo na kome je radila godinu dana konačno na svom mestu. Iza nje je dugogodišnja mozaička karijera, ali ovaj rad je bio poseban. Kada se rade mozaici svetitelja koji su živeli pre 500 ili hiljadu godina, moguće je pustiti mašti na volju, a patrijarh Pavle je naš savremenik, u njega će biti uprte oči profesionalne kritike, ali i celog naroda koji zna kako je izgledao.
„Ovde je to prosto bila potreba u narodu, znate i sami koliko su ga ljudi voleli, još ga vole i cene. Dok je bio živ smatrali su ga svetim, jer jednostavno, razlikovao se od svih. Ne znam kako to rečima objasniti, neka potreba je postojala da se patrijarh Pavle predstavi u mozaiku kao svetitelj“, kaže Durkovićeva.
Ispod Bogorodice predstavljen je Hristos koji pričešćuje apostole, ispod ovog zadivljujućeg prikaza je kolonada liturgičara, u donjem delu apside.
Naša Sagovornica je član velikog tima ateljea profesora Đura Radlovića koji više od dve decenije „umiva“ crkvu na Tašmajdanu. Radi se sporo, u segmentima, jer mozaik je pre svega teška tehnika, a prošle godine kamen koji stiže iz Venecije zaustavila je korona.
„Prvo je u mozaiku urađen ikonostas, pa je bila velika pauza. Sada su krenuli radovi unutar oltara. Još se rade kompozicije, voleli bi smo da znamo da ćemo ceo hram prekriti mozaikom, bilo bi najlepše, to bi smo voleli i crkva i mi, ali pitanje je koliko je to izvodljivo, ogroman je posao, a reč je o najskupljoj tehnici.
Cela oltarska apsida biće u mozaiku, reč je o ukupno oko tri stotine kvadrata. U planu je i dalje oslikavanje crkve, razmišlja se o posebnoj aseko tehnici. Prvo se oslika platno, a onda specijalnim tehnikama lepi za suvi malter.
„Atelje u kome se izrađuju mozaici već godinama sarađuje sa crkvom Svetog Marka, započela je još dok je patrijarh Pavle bio živ. Radi se polako, jer su to ozbiljni poslovi, u skladu sa mogućnostima, radimo dugi niz godina, možda i više od 20. Naručioci su starešine, a sve ide uz blagoslov patrijarha“, kaže Durkovićeva.
Sputnjik