Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Patrijarh Pavle u crkvi Sv. Marka kao svetac

21. maj 2021. · Zdravko Elez

Iako nije kanonizovan, blaženopočivši patrijarh srpski Pavle, voljeni srpski patrijarh, oslikan je u oltaru crkve Svetog Marka u Beogradu – sa oreolom svetitelja. Reč je o mozaiku koji je izvela naša akademska slikarka i mozaičarka Jelica Durković.

U zlatno – purpurni zagrljaj Bogorodice „Širšaja Nebes“, jedne od najvećih kompozicija u mozaiku na oltarskoj apsidi u svetu, u crkvi Svetog Marka na Tašmajdanu, smestio se i patrijarh Pavle.

Patrijarh Pavle je na mozaiklu u društvu Svetog Petra Dabrobosanskog i Svetog Atanasija Velikog, prvi je u nizu ikona, po želji sveštenika ovog hrama. Starešina, otac Trajan Kojić želeo da komentariše ovu odluku, ali je dao blagoslov za fotografisanje.

Uzbuđena je Jelica Durković, jer je delo na kome je radila godinu dana konačno na svom mestu. Iza nje je dugogodišnja mozaička karijera, ali ovaj rad je bio poseban. Kada se rade mozaici svetitelja koji su živeli pre 500 ili hiljadu godina, moguće je pustiti mašti na volju, a patrijarh Pavle je naš savremenik, u njega će biti uprte oči profesionalne kritike, ali i celog naroda koji zna kako je izgledao.

Ona dodaje da nije bila iznenađena kada je starešinstvo Hrama Svetog Marka naručilo mozaik patrijarha Pavla, pa čak ni kada je rečeno da treba da ima oreol svetitelja, jer je reč o čoveku koji je za narod uvek bio svetac.

„Ovde je to prosto bila potreba u narodu, znate i sami koliko su ga ljudi voleli, još ga vole i cene. Dok je bio živ smatrali su ga svetim, jer jednostavno, razlikovao se od svih. Ne znam kako to rečima objasniti, neka potreba je postojala da se patrijarh Pavle predstavi u mozaiku kao svetitelj“, kaže Durkovićeva.

Ispod Bogorodice predstavljen je Hristos koji pričešćuje apostole, ispod ovog zadivljujućeg prikaza je kolonada liturgičara, u donjem delu apside.

Pored ikone blaženopočivšeg patrijarha piše; „Sveti Pavle patrijarh Srpski“. U desnom krilu kolonade su Sveti Sava Srpski, Sveti Vasilije Ostroški i Sveti Nikolaj Žički.

Naša Sagovornica je član velikog tima ateljea profesora Đura Radlovića koji više od dve decenije „umiva“ crkvu na Tašmajdanu. Radi se sporo, u segmentima, jer mozaik je pre svega teška tehnika, a prošle godine kamen koji stiže iz Venecije zaustavila je korona.

„Prvo je u mozaiku urađen ikonostas, pa je bila velika pauza. Sada su krenuli radovi unutar oltara. Još se rade kompozicije, voleli bi smo da znamo da ćemo ceo hram prekriti mozaikom, bilo bi najlepše, to bi smo voleli i crkva i mi, ali pitanje je koliko je to izvodljivo, ogroman je posao, a reč je o najskupljoj tehnici.

Cela oltarska apsida biće u mozaiku, reč je o ukupno oko tri stotine kvadrata. U planu je i dalje oslikavanje crkve, razmišlja se o posebnoj aseko tehnici. Prvo se oslika platno, a onda specijalnim tehnikama lepi za suvi malter.

„Atelje u kome se izrađuju mozaici već godinama sarađuje sa crkvom Svetog Marka, započela je još dok je patrijarh Pavle bio živ. Radi se polako, jer su to ozbiljni poslovi, u skladu sa mogućnostima, radimo dugi niz godina, možda i više od 20. Naručioci su starešine, a sve ide uz blagoslov patrijarha“, kaže Durkovićeva.

Sputnjik

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →