Kvar ili upozorenje Gugla Srbiji?

Kompanija Gugl stavila je Srbiju na crnu listu zemalja, odnosno ukinula saradnju i pristup njihovom ekosistemu G Suite.
To, pojednostavljeno, znači da su biznis korisnici Gugl usluga ostali bez alatki zahvaljujući kojima su neometano poslovali i radili rame uz rame sa svetskim biznisima.
To, pojednostavljeno, znači da su biznis korisnici Gugl usluga ostali bez alatki zahvaljujući kojima su neometano poslovali i radili rame uz rame sa svetskim biznisima.
Ova vest kao grom iz vedra neba odjeknula je među poslovnim ljudima, koji ne mogu da zamisle svoj biznis bez ovih alaltki. Gugl se nije oglašavao ovim povodom, a posle dan i po neizvesnosti ponovo je počela da radi registracija na G Suite, što je protumačeno u srpskim krugovima i u samoj Vladi Srbije, kao čigledna tehnička greška.
„Da Gugl nije stavio Srbiju na „crnu listu“ te kompanije, i sasvim sigurno reč je bila o tehničkom, a ne o političkom, finansijkom ili pravnom problemu“, objasnila je i premijerka Ana Brnabić
Predsednica vlade i njen tim tvrde da su bili u stalnom su kontaktu s predstavnicima Googla, odnosno s menadžmentom kompanije u SAD upravo zbog informacija koje su se u javnosti pojavile, a prema kojima je Srbija stavljena na „crnu listu“ te kompanije.
„Da Gugl nije stavio Srbiju na „crnu listu“ te kompanije, i sasvim sigurno reč je bila o tehničkom, a ne o političkom, finansijkom ili pravnom problemu“, objasnila je i premijerka Ana Brnabić
Predsednica vlade i njen tim tvrde da su bili u stalnom su kontaktu s predstavnicima Googla, odnosno s menadžmentom kompanije u SAD upravo zbog informacija koje su se u javnosti pojavile, a prema kojima je Srbija stavljena na „crnu listu“ te kompanije.
Srpska IT zajednica, na vest da je Srbija stavljena na „crnu listu“ i brojna pitanja koja su je naprosto zasula izašla je sa pretpostavkom da se u ovom slučaju Gugl verovatno pridržavao preporuka međuvladine organizacije FATF koja je Srbiju smestila među 11 zemalja u svetu sa visokim rizikom.
Ova organizacija se bori protiv pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija, a među visokorizičnim zemljama su osim Srbije i Severna Koreja, Etiopija, Sirija, Irak, Iran, Šri Lanka, Trinidad i Tobago, Tunis, Jemen i Vanuatu.
Slobodan Marković, IT stručnjak izjavio je da je moguće da je uzrok problema FATF, ali je istakao kako nema dovoljno informacija za bilo kakav pouzdan zaključak.
Oglasio se i Dejan Nikolić, osnivač Njuz neta i kompanije Content Insights i izrazio bojazan da će ukoliko je reč o poštovanju smernica FATF i druge velike kompanije, poput Amazona ili Majkrosofta krenuti istim putem.
Srpski IT biznisi su postali deo mejnstrim poslovanja, veliki broj servisa smo mogli neometano da koristimo iz Srbije i bili smo na jednakoj ravni sa ostatkom sveta. Mi govorimo o infrastrukturi IT projekata, o serverima. Sve ono što je biznis oteralo u klaud postaće nešto čemu odavde ne možemo da pristupimo. Biznisi će ili morati da se snalaze i prijavlju da su sa nekih drugih lokacija. Ili će, da ne bi rizikovali, otvarati firme van Srbije, što svakako šteti državi, zaključio je Nikolić.
Ova organizacija se bori protiv pranja novca i finansiranja terorističkih organizacija, a među visokorizičnim zemljama su osim Srbije i Severna Koreja, Etiopija, Sirija, Irak, Iran, Šri Lanka, Trinidad i Tobago, Tunis, Jemen i Vanuatu.
Slobodan Marković, IT stručnjak izjavio je da je moguće da je uzrok problema FATF, ali je istakao kako nema dovoljno informacija za bilo kakav pouzdan zaključak.
Oglasio se i Dejan Nikolić, osnivač Njuz neta i kompanije Content Insights i izrazio bojazan da će ukoliko je reč o poštovanju smernica FATF i druge velike kompanije, poput Amazona ili Majkrosofta krenuti istim putem.
Srpski IT biznisi su postali deo mejnstrim poslovanja, veliki broj servisa smo mogli neometano da koristimo iz Srbije i bili smo na jednakoj ravni sa ostatkom sveta. Mi govorimo o infrastrukturi IT projekata, o serverima. Sve ono što je biznis oteralo u klaud postaće nešto čemu odavde ne možemo da pristupimo. Biznisi će ili morati da se snalaze i prijavlju da su sa nekih drugih lokacija. Ili će, da ne bi rizikovali, otvarati firme van Srbije, što svakako šteti državi, zaključio je Nikolić.
Ipak, na sreću to se nije dogodilo i posle 36-časovne neizvesnosti problemi su otklonjeni.