Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Izuzetan jubilej: 15 vekova manastira Podlastva

23. septembar 2019. · Zdravko Elez

Odbor za obnovu manastira Podlastva – Grbalj obaveštava verni narod da se privode kraju pripreme za proslavu 1 500 godina postojanja manastira Rođenja Presvete Bogorodice i 800 godina samostalnosti Srpske Pravoslavne Crkve 27. i 28. septembra.

Programom proslave 27. septembra u 18 časova predviđena je večernja služba sa svečanim dočekom Patrijarha srpskog g. Irineja. U 19 časova biće održana svečena akademija na kojoj će besediti književnik Dragoslav Bokan, saopštili su iz Odbora za obnovu manastira. Sveta patrijaršijska liturgija održaće se 28. septembra u desvet časova sa osvećenjem paraklisa Svetog velikomučenika kosovskog cara Laza i manastirskih konaka sa svenarodnim saborom.

U 12 časova za sve prisutne vernike biće priređena trpeza ljubavi uz kulturno umetnički program na kome će nastupiti Nikola i Bojana Peković, Vera Stolić, Danica Crnogorčević, Srpski pravoslavni pojci, hor Srpskog pevačkog društva „Jedinstvo“ iz Kotora, narodni guslar Stevan Čavor i Pevačko društvo Grbalj. Vernicima će se obratiti patrijarh srpski Irinej, mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, Stanko Magud i Marko Bato Carević.
Uoči proslave, na manastiru su postavljene ukrasne zastavice, a postavljena je i posebna rasveta koja će ga osvetljavati sve do datuma proslave. Odbor je za sve vernike obezbedio parking prostor ispod manastira kod autobuskog stajališta u Lastvi Grbaljskoj. Za sve slabopokretne osobe biće obezbđen kombi prevoz od parkinga do manastira.
Manastir Rođenja Presvete Bogorodice koga je 1350. godine obnovio Car Dušan, vekovima je duhovno i prosvetiteljsko sedište Grblja. Na mestu današnjeg manastira postojala je crkva koja datira iz starijeg perioda. Predanje su potvrdila arheološka istraživanja iz 1984. godine, kada je na podu manastirskog hrama nađen deo mozaika i fragment parapetne ploče koji su pripadali ranohrišćanskoj bazilici iz V – VI veka.

Prema narodnom predanju, Sveti Sava je kratko boravio u Podlastvi, nakon čega se sa obližnje morske obale uputio na Svetu Goru. Kroz trajanje hrama kroz vekove u više navrata je vršena njegova obnova, dogradnja, pregrađivanje zvonika, ugradnja rozete tako da danas hram ima izduženu osnovu, dužine 12,50 a širine 4 metra sa trodelnim zvonikom na preslicu.

Između hrama i konaka nalazi se ranohrišćanska krstionica iz VII veka. U hramu je na južnom delu oltarskog zida delimično sačuvan manji deo starog freskopisa iz XV veka, dok je u najvećem delu hrama postoji noviji freskopis, manjeg kvaliteta, slikan preko prethodnog živopisa.

U pisanim izvorima manastir se prema M. Crnogorčeviću prvi put pominje 1419. godine, kada je Nikola Ercegović iz Vranovića zaveštao ovom manastiru cekin sveća: “da mu gore pred dušom mrtvijeh, a za zdravlje živijeh“, a zatim 1427. godine,  za koju se vezuje nastanak Grbaljskog Zakonika koji je donet u ovom manastiru.

U toku svog viševekovnog trajanja manastir je razaran, paljen i uništavan, a posljednji put je postradao u velikom zemljotresu iz 1979. godine.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →