Tamo Daleko
Portal za negovanje veza
rasejanja i otadžbine
|

Nenadova video-priča iz zaboravljene svetinje

13. oktobar 2020. · Zdravko Elez

Piše: Zdravko Elez

Manastir, odnosno manastirište, Blagoveštenje nalazi se u Gornjačkoj klisuri, na levoj strani puta Petrovac – Žagubica. Lako se prepoznaje po zazidanoj pećini sa više otvora za prozore i vrata. Ova nekada izuzetno značajna svetinja u Braničevu od rušenja krajem 17. veka, tokom najezde turske vojske, potpuno je zaboravljena. Nenad Đemba Lalić (32) iz sela Stamnica kod Petrovca na Mlavi napravio je fascinantnu video-priču, koja bi mogla da podstakne na razmišljanje o pokretanju akcije za obnovu manastira.

Ne odvaja se od dronova: Nenad Đemba Lalić

Ovaj zanimljivi mladi čovek radi kao rukovodilac u radionici za baždarenje tahografa, ali je istinski zaljubljenik u dronove, od kojih se ne odvaja poslednje četiri godine.

-Taj hobi mi je ventil za opuštanje. Uživam dok snimam i „letim“ sa dronom. Ovaj video o manastiru je ostvarenje mog dečačkog sna. Ovde sam u blizini rođen i još kao dete me zanimalo šta se nalazi iza zidina manastira jer sam prilaz do njega je bio gotovo nemoguć, a posebno je bilo nemoguće videti šta je unutra – kaže Lalić za portal Tamo daleko.

Tako je jednog nedeljnog popodneva dobro naoružan tehnikom i neodoljivom željom odlučio da snimi to mistično mesto spolja i iznutra.

-Iskreno, nije mi bilo svejedno da uletim sa dronom unutra jer plašio sam se da slučajno ne izgubim signal sa njim ili zakači  za zid i padne. Teško da bih mogao da dođem do manastira i uđem unutra da bih ga uzeo. Hvala Bogu sve je prošlo kako treba – otkriva nam Nenad kako je napravio ovaj fascinantan video.

Evo i nekoliko rečenica o manastiru Blagoveštenje. Sagrađen je krajem 14. veka i bio je jedan od najistaknutijih manastira toga vremena u Braničevu. Gradnja se pripisuje despotu Stefanu Lazareviću. Kroz istoriju se do manastira, sve do druge polovine 19. veka, dolazilo teško. Put kroz klisuru išao je uz samu Mlavu, a iz korita reke dizale su se strme i kamenite strane visokih brda. Sam objekat je podignut u steni dvadesetak metara iznad toka Mlave. Kad bi reka nadošla, svaka veza sa ovim mestom bila bi prekinuta.

Istorijski izvori navode da je Blagoveštenje bio veoma „živ“ manastir. U njemu su prepisivane svete knjige i posećivali ga učeni monasi iz svih krajeva. Porušen je krajem 17. veka, pod najezdom turske vojske, na način kojim su stradali mnogi srpski manastiri toga vremena.

Od crkve koja je bila podignuta u vidu gotovo čistog moravskog trikonhosa, danas su delimično sačuvani samo delovi zidova. Manastir je imao osnovu sažetog krsta sa tri polukružne apside, naosom i naknadno dozidanom spoljnom pripratom. Pilastri su bili rađeni od tesanih kamenih blokova, a kupola je imala kockasto postolje i bila urađena u duhu moravske škole.

Dimenzije manastirske crkve moguće je i danas izmeriti jer su ostaci temelja i zidova sasvim vidljivi. Dužina je iznosila 12,5 metara, a širina 5,5 matara. Manastir Blagoveštenje je danas prepušten zubu vremena. Izrazit je deo severnog zida, visine oko 4 metra. Malter je potpuno opao i vidi se samo uzidano delimično obrađeno kamenje.

Ispod ruševina je prosečen i put regionalnog značaja, tako da je potrebno preduzeti ozbiljne mere da bi se manastirski objekat konzervirao. Iznad manastira izdižu se gotovo okomite litice Vukana, a na suprotnoj, južnoj strani, je strma, šumovita padina Ježevca, sastavnog dela Beljanice. Ceo kraj odiše posebnom ambijentalnom zanimljivošću kojoj su istorija i priroda dale posebnu autentičnost i učinile ga jednim od najlepših predela Braničeva.

Pogledajte ovaj sjani gotovo petominutni video-zapis Nenada Đembe Lalića koji govori više od reči. Uživajte i ne zaboravite da posetite Nenadov jutjub (YouTube) kanal Video By Đemba  na kome možete naći  i video priču o manastirima Tumane, Ravanica i još puno zanimljivih zapisa.

https://youtu.be/oXWC2tAjjFA?t=5

 

 

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

VAŠA PRIČAMesto za vašu pričuPošaljite nam priču, fotografiju ili sećanje iz rasejanja.Pišite redakciji →